HDZ BiH ostaje uvjerljivo najjača politička snaga u Hercegovačko-neretvanskom kantonu, a prema trenutnoj projekciji sa SDA ima dovoljno zastupnika za potvrdu nove Vlade, piše Hercegovina.info. Dok raspodjela mandata tim strankama daje ključnu ulogu u pregovorima, preferencijalnih glasovi pokazuju i razlike unutar lista: pojedini kandidati nadmašili su bolje pozicionirane kolege, ali samo prelazak praga od 20 posto omogućuje promjenu redoslijeda pri dodjeli mandata.
Prema dostavljenim preliminarnim podacima i projekciji sastava Skupštine HNK, koaliciji HDZ BiH, HKDU, HDU i HRAST pripalo bi 13 mandata, a SDA osam. SDP bi imao tri zastupnika, koalicija HDZ 1990–HSS i Hrvatska republikanska stranka po dva, dok bi koalicija NES BiH, PDA i Naprijed te lista DF/GS imale po jedan mandat. Za razliku od prethodnog mandata, stranka Narod i pravda je doživjela debakl i ostala bez jedinog zastupnika (Omer Hujdur) u Skupštini HNK, Demokratska fronta je sa dva, spala na jednog zastupnika,
Također, HDZ 1990 je u prethodnom sazivu imao tri zastupnika a sada će zajedno sa HSS-om imati jednog. Koalicija HDZ BiH, HKDU, HDU i HRAST u novom mandatu će imati, umjesto dosadašnjih 11, 13 zastupnika, dok će i SDA u novom sazivu imati više zastupnika u skupštinskim klupama. SDA je 2022. godine osvojila sedam mandata, a sada će imati 8 ili čak 9 zastupnika u Skupštini HNK.
Takav raspored popunjava svih 30 mjesta u kantonalnoj Skupštini i HDZ-u BiH daje najsnažniju pregovaračku poziciju. Ipak, rezultat te stranke sam po sebi nije dovoljan za samostalno formiranje vlasti.
Za potvrdu imenovanja Vlade HNK potrebna je dvotrećinska većina, odnosno najmanje 20 zastupničkih glasova. HDZ BiH i SDA prema ovoj bi projekciji zajedno imali 21 mandat, jedan više od potrebnog broja. To im otvara mogućnost potvrde Vlade bez podrške drugih stranaka, ako postignu politički dogovor i osiguraju glasove svojih zastupnika.
Najviše preferencijalnih glasova među navedenim kandidatima osvojio je nosilac liste HDZ-a BiH Marko Novak, kojem je pripalo 5.446 preferencija, odnosno 18,75 posto glasova njegove liste. Slijedi Ivo Bevanda 3.939 13,56% (ali nije ušao u Skupštinu zbog postotka kojeg smo objasnili na početku), Tomislav Martinović s 3.443 glasa i 11,85 posto, dok je Josip Grbavac prikupio 2.269 glasova, odnosno 7,81 posto.
Izborni zakon BiH propisuje da se mandati za kantonalne skupštine najprije dodjeljuju kandidatima koji su osvojili najmanje 20 posto ukupnih važećih glasova svoje liste, poredanima prema broju preferencijalnih glasova. Preostali mandati dodjeljuju se prema izvornom redoslijedu kandidata na listi. Zato kandidat s više preferencija od stranačkog kolege ne preskače automatski njegovo mjesto ako nije dosegnuo taj prag.
Prema dostavljenim postotcima, nijedan od navedenih kandidata HDZ-ove koalicije trenutno nema 20 posto. To znači da pri dodjeli njezinih 13 projiciranih mandata odlučuje izvorni raspored kandidata.
Uz Novaka, Martinovića i Grbavca, ulazak u Skupštinu prema projekciji očekuju Ivana Buntić-Jovanović s 1.228 glasova i 4,23 posto, Darinka Klarić Soldo s 461 glasom i 1,59 posto, Daniel Babić s 1.358 glasova i 4,68 posto te Matea Bulić s 1.010 glasova i 3,48 posto.
Mandate bi dobili i Damir Džeba s 1.117 glasova i 3,85 posto, Slavko Bilić s 963 glasa i 3,32 posto, Daniela Matić s 833 glasa i 2,87 posto, Stanko Marić s 879 glasova i 3,03 posto, Marija Bošković s 211 glasova i 0,73 posto te Stana Burić s 474 glasa i 1,63 posto.
Razlika između Grbavčevih 2.269 i 211 glasova Marije Bošković pokazuje koliko se vlastita podrška kandidatima može razlikovati, a da oboje dobiju mandat. U takvim okolnostima rezultat cijele liste i mjesto koje je stranka dodijelila kandidatu imaju presudnu ulogu.
U SDA se jasno izdvojio Džafer Alić, koji je osvojio 4.486 preferencija, odnosno 23,03 posto glasova liste. Time prelazi zakonski prag, ali budući da je već bio nosilac liste, njegov rezultat potvrđuje vodeću poziciju.
Salmir Kaplan prikupio je 1.629 glasova i 8,36 posto, a Kemal Muratović 1.565 glasova i 8,03 posto. Harun Kurtović ima 1.275 glasova i 6,54 posto, Alma Huseinbegović Radmanić 1.237 glasova i 6,35 posto, a Nedžad Maksumić 1.191 glas i 6,11 posto. Prema projekciji, u Skupštinu ulaze i Edina Gorančić s 396 glasova i 2,03 posto te Dragica Suša s 359 glasova i 1,84 posto.
U SDP-u je drugačija situacija. Ismet Lulić osvojio je 1.530 glasova, odnosno 20,63 posto, čime prelazi prag i prema trenutnim podacima dobiva prednost pri dodjeli mandata. Na izvornoj listi bio je treći, iza nosioca liste Ivora Perića i Vesne Saradžić.
Saradžić ima 1.123 glasa i 15,14 posto, a Perić 1.111 glasova i 14,98 posto. Iako Saradžić ima 12 preferencija više od Perića, njihov međusobni redoslijed pri dodjeli preostalih mandata određuje izvorna lista. Ako SDP zadrži tri mandata, sva tri kandidata ulaze u Skupštinu, pa Lulićev pomak trenutno mijenja redoslijed, ali ne i sastav projiciranog zastupničkog kluba.
Kod HRS-a preferencije imaju izravan učinak na to ko dobiva mandat. Nosilac Silvio Bubalo osvojio je 1.061 glas i 27,20 posto, dok Slavko Zovko ima 899 glasova i 23,05 posto.
Obojica prelaze prag, a Zovko time s četvrtog mjesta izvorne liste dolazi na drugo mjesto pri dodjeli mandata ispred Vesne Šunjić i Mirka Vasilja. Ako HRS zadrži dva projicirana mandata, u Skupštinu bi ušli Bubalo i Zovko. To je konkretan primjer u kojem preferencijalni glasovi mijenjaju sastav zastupnika koje stranka šalje u kantonalnu Skupštinu.
Koaliciju HDZ 1990–HSS prema projekciji predstavljali bi Marko Ćurčić sa 735 glasova i 16,80 posto te Danijela Mišura s 408 glasova i 9,32 posto.
Jedan mandat koalicije NES BiH, PDA i Naprijed pripao bi Semiru Drljeviću, koji je osvojio 873 glasa i 28 posto. Listu DF/GS predstavljao bi Arman Zalihić s 1.032 glasa i 35,44 posto.
(Mostar Danas)
