Opći izbori u Bosni i Hercegovini koji su održani u nedjelju, 4. oktobra, potvrdili su dominantnu poziciju nacionalnih stranaka, ali i stabilnost SDP-a, koji je jedini zadržao rezultat u odnosu na koalicione partnere iz Trojke, Narod i pravdu i Našu stranku, piše Klix.
To im, što se može zaključiti i po izjavama pojedinih stranačkih funkcionera otvara prostor za potencijalno formiranje “semafor koalicije” sa SDA.
Iako se, prema mnogim analizama i predizbornim matematikama, očekivala pobjeda Stranke demokratske akcije, ova stranka je nakon četverogodišnje opozicije i konstantnog pritiska na vladajuću Trojku, ostvarila rezultat iznad očekivanog i ponovila uspjeh iz 2002. godine kada je tom strankom još uvijek rukovodio rahmetli Alija Izetbegović.
Prema preliminarnim rezultatima, SDA je ostvarila ubjedljivu pobjedu za Parlamentarnu skupštinu BiH, gdje će imati najviše zastupnika – njih 9, dok će prva iduća stranka biti Dodikov SNSD sa 6 zastupnika. Na nivou Federacije BiH SDA je sa 26 mandata koliko su imali na prošlim izborima, došla do 32 mandata na ovim izborima. Gledajući rezultate u kantonima, SDA je dominantni pobjednik u 6 kantona sa bošnjačkom većinom, a odličan rezultat su napravili i u Hercegovačko – neretvanskom kantonu gdje su porasli za jedan, a možda i dva mandata. Ukupno, SDA će umjesto dosadašnjih 67 zastupnika, vjerovatno imati 75 ili 76 zastupnika u kantonalnim skupštinama, iz čega će crpiti snagu u bošnjačkom klubu Doma naroda Federalnog parlamenta.
Posebno je zanimljiv odnos snaga unutar najjače političke stranke po kantonima, odnosno u gradovima i općinama, pa je tako najveći broj glasova, prema do sad unesenim podacima, ova stranka osvojila u Zenici i Mostaru, sa 11.578, odnosno 10.075 glasova te su jedine stranačke organizacije sa dvocifrenim brojem glasova, nakon čega slijede Novi grad Sarajevo, Živinice, Tuzla i Travnik.
U Zenici je Bakir Izetbegović ostvario bolji rezultat od same stranke što je rijetkost, međutim zabilježen je pad broja glasova i za Izetbegovića i za stranku u odnosu na Opće izbore 2022. godine, a sličan takav slučaj je i u Živinicama, gdje je Izetbegović imao bolji rezultat od same stranke, uz pad rezultata od gotovo 2 hiljade glasova.
Nešto drugačija situacija je u Gradu Mostaru, gdje će ova stranka ostvariti rast od oko 15% te će nakon unesenih svih podataka sa biračkih mjesta imati oko 1.300 glasova više u odnosu na Opće izbore 2022. godine. Ukoliko se u obzir uzme činjenica da je u Mostaru za probosanskohercegovačke stranke glasalo oko 19.700 birača, SDA će imati više od 50% podrške unutar tog biračkog tijela.
Također, kandidat SDA za člana Predsjedništva Izetbegović je u ovom gradu imao rast od 30%, što je otprilike 1.500 glasova i predstavlja rijetku pojavu, posebno imajući u vidu pad ukupnog broja glasova Bakira Izetbegovića.
S druge strane, u Kantonu Sarajevo Izetbegovićev rezultat nije bio ni blizu rezultata same SDA. U ovom kantonu je već najavljena nova koalicija SDA-SBiH-DF koja broji 18 zastupnika.
U Srednjobosanskom i Hercegovačko-neretvanskom kantonu SDA i HDZ mogu formirati vlast, dok će SDA-u biti potrebno nekoliko partnera za vlast u Tuzlanskom, Zeničko-dobojskom i Unsko-sanskom kantonu, a ostaje da se vidi da li će se u ove kantone i na nivo Federacije BiH reflektovati sarajevska koalicija SDA-SBiH-DF.
Ipak, važno je napomenuti i potencijalni problem koji bi mogle imati stranke koje su najavile da će formirati novu vlast (SDA, DF i SBiH). Te stranke nemaju većinu u klubovima naroda da bi predložile svoje kandidate u rukovodstvo Skupštine. Prema trenutnim projekcijama, SDA, DF i SBiH će imati samo jednog člana u rukovodstvu Skupštine dok će novoj opoziciji pripasti tri.
Potom, kad šefovi klubova predlože imena i rukovodstvo Skupštine dobije sva četiri člana, oni između sebe biraju ko će biti predsjedavajući. S obzirom na to da će nova opozicija, prema trenutnom stanju zastupnika, imati tri člana u rukovodstvu, ona će imati i predsjedavajućeg.
(Mostar Danas)
