Ministar finansija Hercegovačko-neretvanskog kantona Adil Šuta upozorio je na razliku između kretanja javnog duga na nivou Federacije Bosne i Hercegovine i HNK, navodeći da je Vlada FBiH od početka godine do 17. novembra ostvarila nova zaduženja u iznosu od oko 2,26 milijardi KM, dok je HNK u istom periodu smanjio ukupni dug.
Prema podacima koje je objavio Šuta, zaduženje Federacije BiH ostvareno je kroz emisiju euroobveznica na Londonskoj berzi u iznosu od 800 miliona eura, odnosno oko 1,56 milijardi KM, uz kamatnu stopu od pet posto i dospijeće 2031. godine.
Pored toga, Federacija BiH zaduživala se putem kredita domaćih banaka u iznosu od 325 miliona KM, emisije obveznica na Sarajevskoj berzi od 185 miliona KM, te trezorskih zapisa u ukupnom iznosu od 185 miliona KM.
Kamatne stope na obveznice emitovane na Sarajevskoj berzi kretale su se od 3,19 do 5,31 posto, s rokovima dospijeća od 2029. do 2036. godine, dok su kamate na trezorske zapise iznosile od 2,01 do 2,78 posto.
S druge strane, ukupni dug Hercegovačko-neretvanskog kantona na dan 30. juna 2026. godine iznosio je 65.237.861,38 KM. U odnosu na 31. decembar 2025. godine, dug je smanjen za 3.853.963,69 KM, odnosno približno 5,6 posto.
Šuta ističe da je smanjenje ostvareno redovnim izmirivanjem obaveza po naslijeđenim dugovanjima, bez stvaranja novih dugovanja.
Naglasio je da Ministarstvo finansija i Vlada HNK vode politiku odgovornog upravljanja javnim finansijama, uz očuvanje budžetske stabilnosti i smanjenje postojećeg duga, bez kratkoročnog i dugoročnog zaduživanja za finansiranje tekuće potrošnje.
Istovremeno, izrazio je zabrinutost zbog nastavka zaduživanja na nivou Federacije BiH, ocjenjujući da bi takav trend mogao biti nastavljen i tokom 2027. godine.
Prema njegovim riječima, dosadašnja fiskalna politika dovela je do spirale zaduživanja čije bi posljedice dugoročno mogli osjetiti građani, privreda i svi nivoi vlasti u Federaciji BiH.
(Mostar Danas)

















