Ustavni sud Federacije BiH utvrdio je da član 74. Zakona o vodama Hercegovačko-neretvanskog kantona, kojim je bila uvedena “kantonalna naknada od posebnog značaja” za korištenje vode bez koncesije, nije u skladu s Ustavom FBiH. Presuda se odnosi na korištenje vode iz umjetnih akumulacija Jablanica, Grabovica i Salakovac, koje su prema federalnim propisima vode prve kategorije.
Ustavni sud Federacije BiH je na sjednici bez javne rasprave održanoj 21. oktobra 2025. godine donio presudu kojom je utvrdio da član 74. Zakona o vodama Hercegovačko-neretvanskog kantona “nije u skladu s Ustavom Federacije BiH”.
Postupak je pokrenut zahtjevom premijera Federacije BiH Nermina Nikšića (SDP), a kao stranke u postupku određeni su podnositelj zahtjeva i Skupština HNK, kao donositelj zakona.
Šta je bio sporni član 74.?
Osporenom odredbom HNK je propisao obavezu plaćanja “kantonalne naknade od posebnog značaja” za korisnike voda koji koriste opća dobra bez plaćanja koncesijske naknade, a djelatnost obavljaju na području kantona. Naknada je utvrđena u iznosu 0,005 KM po kWh proizvedene električne energije (te 0,005 KM po m3 za tehnološke potrebe), uplaćivala bi se mjesečno na depozitni račun Ministarstva finansija HNK-a, kao javni prihod, i koristila bi se za potrebe kantonalnog budžeta. Odredba je sadržavala i mehanizme nadzora i prinudne naplate, uključujući inspekcijska rješenja i sudsko izvršenje, piše Hercegovina.info.
Posebno je istaknuto da obaveza prestaje kada stupi na snagu ugovor o koncesiji, što je, prema ocjeni Suda, pokazivalo privremeni karakter mjere i njezinu vezu s koncesijskim režimom.
Komentar iz HNK
“Posebna naknada propisana Zakonom o vodama Hercegovačko-neretvanskog kantona, odnosno koncesijska naknada, četvrti je po veličini prihod u Budžetu HNK-a. Presudom Ustavnog suda Federacije BiH, donesenom po apelaciji premijera Federacije BiH Nermina Nikšića, Kanton će u 2026. godini ostati bez između 12 i 13 miliona konvertibilnih maraka”, kazao je za hercegovina.info Adil Šuta, ministar financija u HNK.
Samo u 2024. godini po ovoj osnovi uprihodovano je oko 12,1 miliona KM, dok je u 2023. godini taj iznos iznosio približno 14,6 miliona KM. U periodu od 2020. do 2024. godine ova je naknada u prosjeku činila 4,68 posto ukupnih budžetskih prihoda.
“Posebno zabrinjava činjenica da su odluka Ustavnog suda FBiH i apelacija premijera Nikšića donesene krajem 2025. godine, u trenutku kada su gotovo sve aktivnosti vezane uz izradu Budžeta za 2026. godinu bile završene, a Nacrt budžeta već je prošao skupštinsku proceduru. Ukidanje ove naknade predstavlja ozbiljan udar na budžet Hercegovačko-neretvanskog kantona i dovodi u pitanje realizaciju niza razvojnih projekata. U narednom periodu bit ćemo primorani preispitati pojedine budžetske stavke i značajno ih smanjiti kako bismo ublažili negativne posljedice ove odluke. Naglašavam da stavke koje su definirane zakonima neće biti predmet smanjenja”, kazao je.
Šuta je istakao da u ovom trenutku ne bi ulazio u detalje o tome koje će se budžetske stavke konkretno revidirati, jer je u toku analiza i priprema odgovora na novonastalu situaciju s ciljem minimiziranja posljedica po funkcioniranje Kantona.
“Podsjećam da je još 2014. godine tadašnji premijer Nermin Nikšić podnio apelaciju Ustavnom sudu FBiH, no ona je povučena dolaskom premijera Fadila Novalića, čime je omogućeno redovito izmirivanje obaveza i daljnji razvoj Hercegovačko-neretvanskog kantona”, poručio je Šuta.
Argumenti premijera FBiH
Premijer je naveo da Federacija još od 2006. godine ima Zakon o vodama kojim su uređeni vodno dobro, vlasništvo nad vodama kao prirodnim dobrom i sistem javnih prihoda i naknada. Podsjetio je da su vještačke akumulacije Jablanica, Grabovica i Salakovac vode I. kategorije, te da Federacija već propisuje posebnu vodnu naknadu za hidroenergiju, pri čemu Vlada FBiH određuje visinu te naknade. U praksi, prema navodima iz zahtjeva, električna energija iz hidroenergije već je opterećena i drugim izdvajanjima, uključujući naknade gradovima i općinama po posebnom zakonu o prihodima od hidroakumulacijskih objekata.
Premijer je tvrdio da kantonalna naknada iz članka 74. po svojoj naravi predstavlja koncesijsku naknadu bez ugovora o koncesiji te da kanton nema ustavno i zakonsko uporište za takvo propisivanje.
Odgovor Skupštine HNK-a
Skupština HNK-a u odgovoru je tvrdila da se radi o zajedničkoj nadležnosti Federacije i kantona u području “iskorištavanja prirodnih bogatstava”, te da kanton nije intervenirao u federalni zakon. Kao ključni argument navodila je da se prirodno bogatstvo koristi bez koncesije, pa je posebna naknada zamišljena kao privremeno rješenje dok se ne zaključi ugovor o koncesiji.
Ustavni sud je u postupku pribavio i dodatne informacije. Ministarstvo financija HNK-a je navelo da su naknadu u 2024. godini, i zaključno s 8. augustom 2025., uplaćivali JP Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo i JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar. Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva je izvijestilo da nema saznanja o postupcima dodjele koncesija za korištenje vode za proizvodnju električne energije na području HNK-a.
Stav Ustavnog suda FBiH
Ustavni sud je naglasio da je Federacija, u skladu s federalnim Zakonom o vodama, nadležna za upravljanje vodama I. kategorije, uključujući navedene akumulacije, te da federalni propisi već uređuju posebne vodne naknade kao javni prihod i njihovu raspodjelu. Sud je podsjetio i na postojanje posebnog zakona o izdvajanjima prihoda ostvarenih korištenjem hidroakumulacijskih objekata, po kojem se naknada uplaćuje općinama ili gradovima na čijem području je objekt izgrađen.
Ključni zaključak presude je da se voda iz akumulacija Jablanica, Grabovica i Salakovac koristi kao prirodno bogatstvo u komercijalne svrhe bez ugovora o koncesiji, te da je HNK propisao naknadu koja “ima prirodu koncesijske naknade” i naplaćuje se “bez postojanja ugovora o koncesiji, odnosno bez valjanog pravnog temelja”.
Sud je upozorio da se upravljanje vodama, kao strateški važnim prirodnim bogatstvom, “ne može uređivati na ovaj način”, posebno ne “propisivanjem posebne naknade kojom se kompenzira eventualno nepostojanje ugovora o koncesiji”. Naglasio je i obavezu kantona da pri uređenju oblasti poštuju federalne zakone, uz načela solidarnosti i lojalnosti među nivoima vlasti.
Presudu je donijelo vijeće u sastavu predsjednice Suda Aleksandre Martinović i sudaca Borisa Baruna, Mirka Milićevića, Branimira Orašanina, Ajše Softić, Alena Taletovića i Anje Vulete Pavelke.
(Mostar Danas)
