Važna priča u BiH je projekt o Južnoj plinskoj interkonekciji. Amerikanci uzimaju stvari u svoje ruke sve kako bi BiH bila neovisna o ruskom plinu. Projekt izgradnje Južne interkonekcije trebala bi raditi američka kompanija Bechtel koja je prije 25 godina bila zainteresirana i za izgradnju autoceste kroz BiH.
Povodom dolaska američke kompanije Bechtel u Bosnu i Hercegovinu, te najave skorog početka izgradnje Južne plinske interkonekcije bivši gradonačelnik Mostara Safet Oručević je kazao kako ga je dolazak ove korporacije, jedne od najvećih inženjerskih i građevinskih kompanija na svijetu, podsjetio na događaje od prije oko 25 godina (1998/99), kada su američki Bechtel i turska kompanija ENKA zajedno dali prvu ponudu za izgradnju Koridora Vc kroz Bosnu i Hercegovinu.
Tada je uslijedio ključni sastanak u Predsjedništvu BiH kome su prisustvovala sva tri člana Predsjedništva (Alija Izetbegović, Ante Jelavić i savjetnik Živka Radišića), premijer Edhem Bičakčić, te gospoda Charles Redman (tadašnji direktor Bechtela) i Šarik Tara (vlasnik ENKA-e, jedan od najbogatijih turskih privrednika našeg porijekla).
Na iznenađenje prisutnih, kako je naveo Oručević, premijer Bičakčić je odbio ponudu, izjavivši da već ima dogovorenog partnera u francuskoj korporaciji Bouygues.
Vlada u Sarajevu mora biti ozbiljan partner
Safet Oručević govorio je za “Slobodnu Bosnu” nakon što je Bičakčić reagirao na ovu njegovu objavu.
U polemici sa Edhemom Bičakčićem ukazali ste kako pogrešni potezi vlasti mogu dovesti do dugoročne štete. Bojite li se da bi, imajući u vidu ponašanje Dragana Čovića, tadašnjeg Bičakčićevog bliskog saradnika, interes američkih kompanija ponovo mogao biti upropašten – ovaj put u slučaju Južne plinske interkonekcije?
Konačno i mi imamo projekat od velikog geopolitičkog i ekonomskog značaja. Sada Vlada u Sarajevu mora biti ozbiljan partner kako bi se ovaj plinovod izgradio. Svaka ucjena Dragana Čovića je neprihvatljiva; ta retorika mi više liči na lokalnu, predizbornu kampanju. Nije više vrijeme „hajdučije“ Mate Bobana, kada se plaćao prolaz kroz Hercegovinu, niti da HDZ drži gasne ventile u Grudama. Mi smo na tranzitnoj ruti širih strateških interesa i samo ozbiljni međunarodni partneri mogu voditi ovakav projekat. Posebno je važno izbjeći pritiske i neprincipijelno, islamofobično lobiranje koje se može očekivati od tandema Plenković–Čović.
Često se ističe da je Hercegovina i planirana gasna elektrana strateški interes ovog projekta. Kako gledate na takva tumačenja?
Hercegovina, kao ni najavljena gasna elektrana za potrebe Aluminijskog kombinata, nisu dovoljan strateški cilj za bilo kakav plinovod. Smiješno je tako rezonovati – niko neće graditi gasovod zbog jedne elektrane. Poređenja radi, kada bi cijena gasa bila pristupačna privredi, Elektroprivreda BiH bi u Federaciji trebala sedam do osam gasnih centrala, čime bi se moglo obezbijediti grijanje za gotovo cijelu Bosnu i Hercegovinu. To je višestruko veći interes od onoga koji se spominje u Hercegovini.
Nevjerojatni ustupci HDZ-u
Poznavaoci prilika oko ovog projekta smatraju da je najbolje rješenje bilo da su strateški partneri preuzeli BH-Gas, a ne da se mijenja zakon koji je već usvojen. Ako se radi usupak HDZ-u, onda bi strani partneri trebao upravljati kompletnim projektom, uz stopostotnu odgovornost i bilo kakav uticaj lokalne politike.
U polemici sa Bičakčićem spomenuli ste i njegovog savjetnika koji je i dan danas aktivan a koji je odgovoran za njegovo na kraju neuspješno povezivanje sa francuskom kompanijom. O kome se radi i zašto je on važan?
Žao mi je što se ta polemika pretvorila skoro u svađu, što mi nije bio cilj. Želio sam ukazati na teške propuste da bi aktuelne vlasti iskoristile nove prilike za dobrobit zemlje. Ukazao sam i na teške propuste tadašnje vlade prema Mostaru i Hercegovini, nevjerojatnim ustupcima HDZ-u. A taj nesretni savjetnik nije važan, jer je odgovoran onaj koga se savjetuje. Možda se ljudi iz tih vremena sjećaju o kome se radi, ali ja ne želim, nakon ovoliko godina, utjecati na bilo čiju karijeru. Znam da je on bio neuspješan savjetnik i u nekim zemljama u okruženju.
Bechtel ne gradi samo energetske projekte, već i autoputeve širom svijeta. Može li to biti šansa da se ubrza izgradnja Koridora Vc i tunela Prenj?
To svakako treba posmatrati kao veliku priliku i siguran sam da su i te teme otvorene. Bechtel ima iskustvo i kapacitet da realizira velike infrastrukturne projekte u kratkom roku. Ključno je da naša vlada postigne dogovor direktno s investitorima, bez posrednika i političkih ucjena, kako bi se strateški projekti poput Koridora Vc i tunela Prenj konačno završili. Tamo gdje dolazi Bechtel, otvaraju se vrata i drugim američkim investitorima.
Vodite i pravnu borbu protiv nelegalne izgradnje HNK u Mostaru. Koje su posljednje informacije?
Misija Mostarskog kruga je završena. Mi smo prvi javno ukazali na nezakonitu izgradnju HNK, kao i na tešku diskriminaciju Bošnjaka i uskraćivanje prava Islamskoj zajednici, ali i drugim zajednicama. Na kraju smo POSKOK-u predali krivičnu prijavu uz obimnu dokumentaciju protiv gradonačelnika i šest osoba koje su učestvovale u nezakonitim radnjama.
POSKOK na velikom ispitu
Među njima su i dvije Bošnjakinje koje su bile nadležne za inspekcijski nadzor, a nisu učinile ništa da se nezakonitosti spriječe. Riječ je o više teških krivičnih djela i sada čekamo da vidimo hoće li POSKOK otvoriti predmet. Na velikom su ispitu, kao i lokalne političke strukture koje moraju biti glasnije i hrabrije. Imamo mlade lidere u svim strankama – sada je njihova odgovornost da nastave borbu za ravnopravnost u Mostaru i Hercegovini.
(Mostar Danas)
