Na adresu Medžlisa Islamske zajednice Konjic ovih dana je dostavljena drugostepena presuda Kantonalnog suda u Mostaru, izrečena 22. oktobra 2025. godine, u predmetu Medžlisa Islamske zajednice Konjic protiv Večernjeg lista BH, glavnog urednika Joze Pavkovića i novinara Zorana Krešića, kojom se tuženi obavezuju da tužitelju na ime naknade štete solidarno isplate iznos od 5.000,00 KM, sa zakonskom zateznom kamatom od 11. oktobra 2023. godine, kao dana podnošenja tužbe, prenosi Preporod.
Sudski spor je pokrenut zbog teksta “Obitelj Trlin traži rušenje džamije na svom zemljištu”, objavljenog 9. 9. 2023. godine u dnevnim novinama Večernji list i na web-stranici dnevnih novina www.vecernji.ba.
Shodno presudi, tuženi su dužni da uvod i izreku ove presude, nakon njene pravomoćnosti, objave u novinama i na web-stranici, na istom mjestu i u istom položaju na kojem su dana 9. 9. 2023. godine objavljeni i inkriminirajući članci.
Drugostepeni sudski organ je na ovaj način u cijelosti potvrdio presudu Općinskog suda u Mostaru, donesenu 28. 7. 2025. godine, čime je ona postala pravosnažna.
U tendencioznom tekstu Večernjeg lista, suprotno osnovnim standardima novinarstva, iznesene su neistinite i neosnovane tvrdnje da je džamija u Donjem Selu kod Konjica nezakonito izgrađena na zemljištu Zvonimira Trlina, čime je povrijeđen ugled Medžlisa Islamske zajednice Konjic.
Na osnovu tužbe podnesene 30. novembra 2023. godine, Sud u Konjicu je Trlinu naložio da zbog klevete isplati 2.000 KM odštete sa zakonskom kamatom, te da objavi pravosnažnu presudu i uputi izvinjenje na portalima na kojima su sporni tekstovi objavljeni. Sud je ujedno potvrdio da je džamija izgrađena legalno, na vakufskom zemljištu koje je 2016. godine, nakon kupovine nekretnine, u skladu sa zakonom uvakufio Hamo Masleša.
U obrazloženju prvostepene i drugostepene presude protiv Večernjeg lista, između ostalog, navedeno je da je Večernji list u svojim tekstovima povezivao Islamsku zajednicu kao vjersku organizaciju sa etničkim čišćenjem i zastavama terorističke organizacije Al-Kaide, jer je u uvodu članka napisano: “Novi slučaj ‘Fata Orlović’ dolazi iz Konjica. Ovaj put žrtve prevare, promjene vlasništva, krivotvorenja potpisa i prodaje u zemljišno-knjižnim uredima i na sudovima su Hrvati. Na neposrednom ulazu u Konjic, u mjestu Donje Selo, 2017. godine izgrađena je džamija na zemljištu kojemu su 300 godina vlasnici obitelj Trlin.”
Tokom rasprave autor teksta je jasno naveo da je upoznat sa presudama koje je Sud izrekao u parnicama porodice Trlin, kojima je osporeno pravo Zvonimira Trlina, a u korist Žakline Trlin, na temelju čega je Sud utvrdio da je u objavljenom članku Večernjeg lista, izvan konteksta, navedeno: “Nalaže se tuženim – Islamska zajednica u BiH, Medžlis Islamske zajednice Konjic… da uspostave prijašnje stanje na nekretnini označenoj kao k.č. 1065/2 na način da uklone izgrađeni objekt i navedenu parcelu predaju tužiteljima u posjed i vlasništvo, sve u roku od 30 dana i pod prijetnjom prinudnog izvršenja.”
Ovakve konstrukcije Sud je okarakterizirao kao učinjene s ciljem da javnost stekne pogrešan dojam da je tužitelju od strane suda naloženo uklanjanje vjerskog objekta – džamije, što je lažno i predstavlja pokušaj obmanjivanja javnosti.
Sud je potom nedvojbeno utvrdio spornu namjeru i neistinitost iznesenih informacija, jer iz kompletne dokumentacije jasno proizlazi da Medžlis IZ Konjic, kao i Hamo Masleša, svojim radnjama nisu počinili bilo kakvu nezakonitu radnju, što je utvrđeno i pravomoćnom presudom Općinskog suda u Konjicu.
Iskazima parničnih stranaka i svjedoka Sud je utvrdio da je tuženi Zoran Krešić, prije objavljivanja teksta, u cijelosti raspolagao kompletnom materijalnom dokumentacijom, jer je izjavio da mu je dokumentaciju predao Zvonimir Trlin, što je isti potvrdio svojim iskazom. Osim predate dokumentacije, Zvonimir Trlin je tuženom Zoranu Krešiću usmeno prenio i svoje viđenje kompletnog događaja, uz navođenje zastava Al-Kaide, kao i promjena demografske strukture stanovništva Donjeg Sela.
Predmet rasprave bile su i fotografije objavljene uz sporni tekst Večernjeg lista. Sud je, na osnovu dostavljenih fotografija, utvrdio da se na jednoj od njih vidi tamna zastava s natpisom na arapskom pismu, dok na drugoj fotografiji nije moguće utvrditi gdje je ta zastava bila postavljena niti kada su fotografije nastale. Sud je naveo da tuženi nisu ponudili dokaze o lokaciji i vremenu nastanka fotografija, ali ih je doveo u vezu s navodima iz spornog članka u kojem se pominje da je na ulazu u selo bila istaknuta “prijeteća zastava Al-Kaide”.
Analizom fotografije džamije objavljene u tekstu, Sud je utvrdio da se na njoj ne nalazi zastava Al-Kaide, već vjerska zastava kakva se uobičajeno postavlja na džamijama tokom vjerskih praznika i događaja, te zaključio da tuženi nisu dokazali da je na džamiji bila istaknuta zastava Al-Kaide.
Iako takva tvrdnja nije izričito navedena u tekstu, povezivanjem fotografije džamije sa spominjanjem te zastave čitateljima je ostavljen prostor za zaključke o širenju ekstremističke propagande i etničkog čišćenja.
