Sramotna vijest stigla je jučer iz bh. entiteta RS. Naime, entitetska Vlada proglasila je sutrašnji dan za Dan žalosti, a “povodom 34 godine od početka tragičnog sukoba u BiH”. Sramna je to izjava ministra rada i boračko-invalidske zaštite eniteta Radana Ostojića.
On je naveo u izjavi za Srnu da je odluku o proglašenju Dana žalosti donijela Vlada RS na inicijativu resornog ministarstva i Boračke organizacije RS.
Predsjedništvo BORS-a je 2025. godine na jednoj od svojih sjednica donijelo zaključak da se od nadležnih institucija RS traži da se 1. mart proglasi danom žalosti u RS. U BORS-u smatraju da je ovaj prijedlog opravdan jer je “1. mart 1992. godine asocijacija na početak rata u BiH i stradanja koje je potom uslijedilo”. I bivši predsjednik entiteta Milorad Dodik je podržao prijedlog Boračke organizacije da Vlada RS donese odluku kojom bi 1. mart bio proglašen danom žalosti.
Podvale o srpskom svatu, početku “rata” tako su ponovo stigle dan uoči praznika BiH, Dana nezavisnosti, koji će se i sutra obilježavati samo jednom dijelu države.
Sutra je veliki dan za Bosnu i Hercegovinu, građani Bosne i Hercegovine su se prije 33 godine opredijelili za nezavisnu domovinu.
29. februara i 1. marta 1992. godine, u Bosni i Hercegovini održan je referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine.
Referendumsko pitanje je glasilo: Jeste li za suverenu i nezavisnu Bosnu i Hercegovinu, državu ravnopravnih građana, naroda BiH – Muslimana, Srba, Hrvata i pripadnika drugih naroda koji u njoj žive?
Većina Bosanaca i Hercegovaca glasala je za demokratsku i nezavisnu Bosnu i Hercegovinu, državu ravnopravnih građana.
1. marta 1992. BiH proglašava nezavisnost. Tada srpske paravojne formacije, kao odgovor na referendum, postavljaju barikade u Sarajevu i drugim bosanskohercegovačkim gradovima u kojima dolazi i do oružanih sukoba.
Prema procjeni, kao posljedica agresije život je izgubilo skoro 105.000 osoba. Po nacionalnoj strukturi najviše je stradalih muslimana, više od 68.000, potom Srba skoro 23.000, Hrvata oko 9.000 i gotovo 5.000 ostalih.
Procjenjuje se da je raseljeno više od 2.200.000 ljudi. Procjenjuje se i da je između 12.000 i 50.000 žena silovano, a većina žrtava bile su Bošnjakinje…
Agresija na BiH bila je najrazorniji oružani sukob u Evropi po završetku Drugog svjetskog rata.
(Mostar Danas)
