U prostorijama Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu potpisana je “Izjava o osudi govora mržnje, islamofobije i lažnih narativa o Bošnjacima i Bosni i Hercegovini”.
Izjavu su potpisali predstavnici akademskog, političkog, kulturnog, društvenog i vjerskog života Bošnjaka, a u njoj se iznosi stav o zlonamjernoj kampanji koja se vodi protiv Bošnjaka i Bosne i Hercegovine i osuđuje pokušaj nametanja narativa o “sukobu civilizacija”.
Potpisivanje zajedničke izjave inicirala su Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini, Bošnjačka zajednica kulture, Muslimansko dobrotvorno društvo Merhamet i Vijeće kongresa bošnjačkih intelektualaca.
Potpisnici izjave su među ostalima aktuelni član Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda bošnjačkog naroda, bivši članovi Predsjedništva BiH, predstavnici iz reda zakonodavne i izvršne vlasti na državnom i federalnom nivou, kao i predstavnici političkih stranaka, te predstavnici akademskih, kulturnih, dobrotvornih i vjerskih institucija Bošnjaka.
Reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein ef. Kavazović, u ime inicijatora, zahvalio je potpisnicima što su se odazvali.
– Ovdje smo s osjećajem odgovornosti prema trenutku u kojem se naša domovina i naš narod nalaze – kazao je reisu-l-ulema, te ukazao na dvije poruke koje danas potpisnici Izjave šalju iz Gazi Husrev-begove biblioteke, “ujedinjeni oko zajedničkog stava spram jedne društvene pojave koja se tiče svih Bošnjaka, ali i drugih naroda ove zemlje”.
– Prvo: Iznimno je ovo važna poruka Bošnjacima, kao najbrojnijem narodu u Bosni i Hercegovini, da su se njihovi politički, akademski, vjerski, kulturni i društveni predstavnici okupili oko jedne važne društvene teme i da o njoj imaju nepodijeljen stav. Drugo: Podjednako je važna današnja poruka i prema našim sugrađanima iz druga dva konstitutivna naroda, kao i drugim građanima ove zemlje, da nema odgovornih predstavnika bošnjačkoga naroda koji prihvaćaju narativ o podjeli društva i zemlje, niti javnog prostora u Bosni i Hercegovini. Narativ o “sukobu civilizacija” i vjerskoj netrpeljivosti, nema sugovornika među bošnjačkim predstavnicima! – poručio je reisu-l-ulema.
Važna poruka i za prijatelje izvan BiH
Dodao je da je ova poruka podjednako važna i za prijatelje izvan Bosne i Hercegovine, i na Istoku i na Zapadu.
– Naše povijesno iskustvo zajedničkog života s drugima i tolerancije među narodima i religijama, može da bude primjer svima, i mi ćemo tu našu vrijednost odlučno čuvati. Želim vam čestitati na hrabrom i odgovornom činu. Nadam se da ćemo se i ubuduće okupljati oko važnih narodnih i državnih tema i potvrđivati jedinstvene stavove o onome što su naše provjerene i trajne vrijednosti – kazao je reisul-ulema.
Integralni tekst dokumenta koji se bavi pitanjima govora mržnje, islamofobije i revizionističkih i politički motiviranih narativa o Bosni i Hercegovini i Bošnjacima objavljujemo u cijelosti:
Izjava o osudi govora mržnje, islamofobije i lažnih narativa o Bošnjacima i Bosni i Hercegovini
1) Mi, Bošnjaci i muslimani, građani Bosne i Hercegovine, predstavnici akademskog, političkog, kulturnog, društvenog i vjerskog života, kategorično odbacujemo lažne konstrukcije o “ugroženosti kršćana od strane muslimana” i “široko rasprostranjenom antisemitizmu” u Bosni i Hercegovini, koji se plasiraju kao opravdanje za antidržavnu secesionističku politiku i pripremanje novog genocida nad Bošnjacima. To je zlonamjerna kampanja demonizacije Bošnjaka zbog činjenice da kulturno pripadaju i islamskom civilizacijskom krugu.
Iste takve konstrukcije iz 80-ih godina prošlog stoljeća prethodile su agresiji na Bosnu i Hercegovinu i genocidu, etničkom čišćenju i ratnim zločinima nad Bošnjacima.
Najoštrije osuđujemo takve konstrukcije i svim dozvoljenim sredstvima ćemo se suprotstaviti nedopustivom govoru mržnje protiv bošnjačkog naroda i bosanskih muslimana.
Posebno nas zabrinjava prešutno odobravanje ovakvih istupa u domaćoj i međunarodnoj javnosti, a naročito u krugovima u čije ime se takve optužbe iznose. Od pravosudnih institucija Bosne i Hercegovne tražimo da sankcioniraju svaki takav oblik govora mržnje.
2) Odlučni smo da se suprotstavimo šovinističkim prijetnjama miru u Bosni i Hercegovini i osudimo svaku manifestaciju govora mržnje prema Bošnjacima, Srbima, Hrvatima, Jevrejima, Romima ili pripadnicima bilo koje druge zajednice u našoj zemlji.
3) Smatramo svojom obavezom da i mi danas, na isti način na koji su bošnjački prvaci u Drugom svjetskom ratu istupili s muslimanskim rezolucijama, u kojima su osudili nacističke zločine na rasnoj i nacionalnoj osnovi, i kao što su istupili 2015. godine sa Zajedničkom izjavom o nasilnom ekstremizmu, a u duhu ZAVNOBiH-a i antifašističkih tekovina bošnjačkog naroda, iznesemo svoj stav o novom valu netolerancije koji prijeti svijetu, a naročito bošnjačkom narodu i Bosni i Hercegovini.
4) Kao predstavnici Bošnjaka, odlučni smo da u svojim državnim, akademskim, političkim, kulturnim, humanitarnim i vjerskim institucijama ustrajemo u zagovaranju otvorenosti, tolerancije i razumijevanja, gradeći Bosnu i Hercegovinu kao most između Istoka i Zapada. Naša zemlja nije i ne može biti poligon za “sukob civilizacija”. Njena historija svjedoči o susretu tradicija, kultura i religija. Za Bošnjake je Bosna i Hercegovina pluralno i sekularno društvo u kojem različiti vjerski i etnički identiteti čine legitimni dio njenog historijskog i društvenog bića.
5) Sistematsko plasiranje historijskih neistina, kampanja zamjenjivanja uloga žrtve i agresora u vrijeme agresije, te otvorena islamofobija protiv Bošnjaka, imaju za cilj potkopavanje temelja države Bosne i Hercegovine i predstavljaju nastavak otvorene secesionističke politike.
6) Bošnjaci, kao evropski narod, imaju pravo na puni politički subjektivitet, kao i svi drugi narodi. Tvrdnje da ne mogu biti slobodan politički narod, sa svim svojim posebnostima, nastavak su genocidnog projekta.
7) Podsjećamo da je nad Bošnjacima počinjen genocid, dokazan pred međunarodnim i domaćim sudovima. Tokom agresije i genocida na teritoriji Bosne i Hercegovine sistematski je uništavano islamsko kulturno naslijeđe, uključujući i 614 džamija, dok su na teritoriji pod kontrolom legalnih vlasti i Armije RBiH, čiji su sastav većinom činili Bošnjaci, očuvani ključni objekti i sadržaji vjerskog i kulturnog identiteta drugih zajednica.
I pored ovih činjenica, Bošnjaci su prihvatili Dejtonski mirovni sporazum s uvjerenjem da će s drugim narodima i građanima, uz podršku međunarodne zajednice, izgraditi zajedničku državu.
8) Kao nosioci odgovornih dužnosti u državnim i civilnim institucijama, odlučno ćemo se suprotstaviti narativima koji pokušaj ostvarivanja vlastitih velikodržavnih politika na račun Bosne i Hercegovine žele predstaviti vjerskim sukobom. Ne pristajemo na polarizaciju bosanskohercegovačkog društva i kreiranje diskursa o “sukobu civilizacija”.
9) Smatramo kako je islam u historijskom konstituiranju bošnjačkog naroda, a time i Bosne i Hercegovine, imao konstruktivnu ulogu, kakvu je imalo kršćanstvo u formiranju drugih evropskih naroda, pa tako i naroda koji s nama žive u Bosni i Hercegovini i u susjednim državama. Ne smatramo islamski identitet preprekom demokratskom i sekularnom uređenju države.
10) Bosna i Hercegovina i Bošnjaci teritorijalno, politički i civilizacijski pripadaju Evropi i njenoj kulturno-povijesnoj tradiciji. Stoga, snažno podupiremo strateške vanjskopolitičke ciljeve naše države, koji nas vode u punopravno članstvo u Evropskoj uniji i NATO-u.
11) Pozdravljamo odlučnost Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini da, na principima Platforme za dijalog iz 2024. godine, nastavi biti lider međureligijskog dijaloga i razumijevanja, kako u Bosni i Hercegovini, tako i u drugim državama gdje djeluje.
Pozdravljamo konstruktivnu ulogu Međureligijskog vijeća u Bosni i Hercegovini, koje svojim javnim istupima dosljedno brani nauk tradicionalnih bosanskohercegovačkih vjerskih zajednica i crkava, i zajednički osuđuje govor mržnje u javnom prostoru.
12) Nećemo dozvoliti ugrožavanje slobode i urušavanje mira kao najvećih vrijednosti, koje u protekle tri decenije uživamo sa svojim sugrađanima, kao naslijeđe Dejtonskog mirovnog sporazuma. U skladu s tim, opredijeljeni smo da nastavimo štititi mir i slobodu svih građana Bosne i Hercegovine, te očekujemo da potpisnici i svjedoci Dejtonskog mirovnog sporazuma s nama dijele ove vrijednosti.
Ko su potpisnici izjave
Zajedničku izjavu o očuvanju mira i neprihvatanju diskursa i sukobu civilizacija potpisali su:
Denis Bećirović, predsjedavajući Predsjedništva BiH
Bakir Izetbegović, bivši član Predsjedništva BiH i predsjednik SDA,
Haris Silajdžić, bivši član Predsjedništva BiH,
Ejup Ganić, bivši član Predsjedništva BiH,
Šefik Džaferović, bivši član Predsjedništva BiH,
Husein ef. Kavazović, reisu-l-ulema IZ u BiH,
Mustafa Cerić, reisu-l-ulema,
Enes Ljevaković, zamjenik reisu-l-ulema,
Edhem Bičakčić, predsjednik Sabora IZBiH, S
Sanjin Kodrić, predsjednik BKZ,
Kasim Trnka, predsjednik VKBI,
Kenan Vrbanjac, predsjednik Merhameta,
Denis Zvizdić, predsjedavajući Zastupničkog doma BiH,
Kemal Ademović – predsjedavajući Doma naroda BiH,
Safet Softić, delegat u DN BiH,
Džemal Smajić, delegat u DN BiH,
Dženan Đonlagić, delegat u DN BiH,
Elmedin Konaković, ministar vanjskih poslova BiH,
Zukan Helez, ministar odbrane BiH,
Sevlid Hurtić, ministar za ljudska prava i izbjeglice BiH,
Zlatko Lagumdžija, ambasador BiH pri UN-u,
Refik Lendo, potpredsjednik FBiH,
Ćamil Duraković, potpredsjednik RS-a,
Nermin Nikšić, premijer FBiH,
Semir Efendić, predsjednik Stranke za BiH,
Nermin Ogrešević, predsjednik NES-a,
Fahrudin Radončić, predsjednik SBB-a,
Šemsudin Mehmedović, predsjednik Naprijed BiH,
Ramo Isak, predsjednik Snaga naroda,
Amira Rizvanbegović Džuvić, direktorica Bošnjačkog instituta,
Mirsad Zukić, predsjednik ANUBiH,
Tarik Zaimović, rektor UNSA,
Emir Suljagić, direktor Memorijalnog centra Potočari i drugi…
(Mostar Danas)
