Aerodrom Mostar u 2025. godini bilježi snažan rast broja putnika i prihoda, ali istovremeno ulazi u ozbiljan finansijski minus, što dodatno potvrđuje da poslovanje ovog javnog preduzeća i dalje uvelike ovisi o javnim subvencijama, piše Hercegovina.info.
Ukupni prihodi u 2025. iznosili su oko 11,1 miliona KM, ali rashodi su dosegnuli gotovo 13,9 miliona KM, što je rezultiralo gubitkom od približno 2,7 miliona KM. Time je prekinut trend pozitivnog poslovanja iz 2023. i 2024. godine, kada je aerodrom bilježio skromnu dobit.
Mostar blizu historijskog maksimuma
Istovremeno, promet bilježi snažan uzlet, pa je tako u 2025. godini kroz Aerodrom Mostar prošlo 72.383 putnika, što je rast od čak 52,3 posto u odnosu na godinu ranije. Time se Mostar približio i rekordnoj 2012. godini, kada je imao 78.055 putnika.
Zabilježeno je i 1.617 operacija (slijetanja i polijetanja), ali tek 0,6 tona cargoprometa.
Ove brojke jasno pokazuju da aerodrom gotovo u potpunosti ovisi o putničkom prometu.
Subvencije veće od gubitka
Uprkos rastu prometa, finansijska slika pokazuje da ključnu ulogu i dalje imaju javna sredstva.
Prema dostupnim podacima, Aerodrom Mostar u 2025. godini dobio je najmanje oko 3 miliona KM iz domaćih budžeta (Federacije BiH i HNK), dok dodatna sredstva dolaze kroz višegodišnje programe i projekte koje finansira Republika Hrvatska, uključujući paket vrijedan 1,75 miliona eura za razvoj infrastrukture i subvencioniranje linija.
Drugim riječima, Aerodrom Mostar u jednoj godini primi višemilijunske subvencije koje su veće od ukupnog iskazanog gubitka.
Subvencije se nastavljaju i u 2026.
Trend finansiranja nastavljen je i u 2026. godini. U martu je potpisan novi ugovor vrijedan 284.127 eura (oko 550.000 KM) kroz saradnju Vlade HNK i Ministarstva privrede Republike Hrvatske.
Predsjednica Vlade HNK Marija Buhač tom je prilikom poručila: “I ovim potvrđujemo našu neupitnu opredijeljenost snažno podupirati daljnji razvoj Aerodroma Mostar.”
Rast troškova i povećanje plaća
Jedan od faktora rasta rashoda su i troškovi rada. U julu 2025. plate zaposlenika povećane su za 240 do 280 KM, odnosno oko 24 posto za radnike sa srednjom stručnom spremom, koji čine većinu kolektiva.
Iz Uprave su tada poručili: “Smatramo da je ovo ispravan smjer kojim Aerodrom Mostar treba ići, a uvjereni smo da će ovakve mjere rezultirati povećanjem prometa i ukupnog poslovanja.”
Ipak, povećanje troškova rada dogodilo se upravo u godini u kojoj je aerodrom završio s višemilionskim gubitkom.
Financijski izvještaji pokazuju i dodatne probleme. Kapital je pao sa 7,6 na oko 4,8 miliona KM, kratkoročne obaveze gotovo su udvostručene sa 2,2 na 4,2 miliona KM, a vrijednost stalne imovine se smanjila sa 11,7 na 10,9 miliona KM.
To upućuje na pogoršanje finansijske stabilnosti i rast pritiska na likvidnost.
Kako posluju drugi aerodromi u BIH?
Dok Mostar bilježi gubitak, Aerodrom Sarajevo ostvaruje dobit veću od 24 miliona KM, dok Aerodrom Tuzla, iako manji, i dalje posluje pozitivno.
Aerodrom Sarajevo uvjerljivo prednjači u Bosni i Hercegovini i predstavlja primjer finansijski održivog modela. U 2025. godini ostvario je prihode od oko 94 miliona KM i dobit veću od 24 miliona KM, uz kontinuiran rast prometa i kapitala. Takav rezultat pokazuje da se veliki aerodrom može razvijati bez oslanjanja na stalne subvencije, zahvaljujući snažnom tržištu, razgranatoj mreži linija i stabilnom upravljanju troškovima.
S druge strane, Aerodrom Tuzla posluje u znatno skromnijim okvirima, ali i dalje zadržava pozitivan finansijski rezultat. U 2025. godini ostvario je oko 7,9 miliona KM prihoda i zadržao dobit, iako znatno manju nego ranijih godina. Tuzla pokazuje model minimalne održivosti, gdje se prihodi i rashodi drže u ravnoteži, bez velikih oscilacija i gubitaka.
U usporedbi s njima, Mostar ima veće prihode od Tuzle, ali za razliku od oba aerodroma završava godinu s milionskim gubitkom.
To pokazuje da problem Mostara nije nužno tržište, nego struktura troškova i model poslovanja.
Aerodrom Mostar danas ima rast broja putnika, nove i obnovljene linije i višemilioske subvencije, ali istovremeno bilježi gubitak od 2,7 miliona KM, pad kapitala i rast obaveza.
Ključno pitanje koje se nameće jest može li mostarski aerodrom opstati bez kontinuiranih budžetskih subvencija ili je riječ o sistemu koji bez javnog novca ne može funkcionisati?
(Mostar Danas)
