Mjesna zajednica Drežnica, jedan od dragulja Hercegovine, obiluje prirodnim bogatstvima. Duž cijelog mjesta proteže se rijeka Drežanka koja svojom ljepotom mami brojne posjetioce i mještanima je kroz godine olakšavala život. Jer upravo zbog njenog položaja, samo na potezu ove rijeke, bilo je izgrađeno između 50 do 60 mlinica, od kojih je sada svega nekoliko obnovljeno, a dvije su još uvijek u funkciji i melju brašno.
Tradicija mljevenja brašna putem sistema mlinica u Drežnici još nije nestala, naprotiv. Posljednjih godina mještani su odlučili krenuti u obnovu svojih porodičnih mlinica starih i po 140 godina. Takva je i mlinica Mensura Turkića, piše Federalna.ba.
„Moj rahmetli dedo Ibrahim Turkić naslijedio je ovu mlinicu od svog oca i on je, koliko su mu dozvoljavale mogućnosti, održavao ovaj objekat. Ovo što danas vidite – ovo su izvorni zidovi mlinice, kao i ovaj dio koša“, priča nam Mensur.
Pa tako i sav ostali dio mehanizacije po kojem funkcioniše mlinica sve je izvorno sačuvano kako se koristilo i prije jednog stoljeća. Mensurova mlinica je obnovljena, ali nije u funkciji, dok se nekoliko metara nizvodno kod Pašana Pinjića melje brašno.
„Ovo je bio čitavi postupak pokretanja mlinice – pustili smo vodu, pustili kukuruz i podesili mlinicu. Ovaj mehanizam je za dizanje i spuštanje mlina“, objasnio je.
Ovaj kraj karakterističan je po kukuruznom brašnu jer imaju svoje domaće zrno koje uzgajaju više od 50 godina, ali melju i sve ostale vrste brašna.
„Onda bi u tom periodu hvatali ovdje tu samljevenu masu kukuruza i kažu da gledaju koja je to granulacija jer je ovdje postojalo pravilo – sitnija granulacija se koristila za hljeb, a ona oštrija, krupnija za kašu“, kazao je Turkić.
Ove mlinice su i tokom rata imale ključnu ulogu u snabdijevanju stanovnika hranom.
„Bila je obaveza da melju narodu bez ikakvih nadoknada tako da možemo kazati da su ove dvije mlinice spasile nas od gladi“, rekao je Pinjić.
Iako sada više služe kao podsjetnik na jedno minulo doba i kao turistička atrakcija, sav mehanizam i način kako su napravljene i danas mogu poslužiti u proizvodnji hrane. Ove mlinice su prikaz kako se živjelo u skladu s prirodom i koristila njena dobra a da se ne napravi šteta, što je pouka iz koje bi i danas mogli mnogo toga naučiti.
(Mostar Danas)
