Visoki predstavnik Christian Schmidt završava svoju misiju u Bosni i Hercegovini, potvrđeno je za Politicki.ba. Njegov odlazak rezultat je, kako se navodi, kombiniranih pritisaka – s jedne strane struktura Milorada Dodika, a s druge političkih krugova bliskih Draganu Čoviću.
Prema diplomatskim izvorima, odlazak Schmidta neće biti trenutan, već se očekuje tokom prve polovine naredne godine. Ipak, to ne znači gašenje Ureda visokog predstavnika (OHR) niti Bonskih ovlasti, koje bi ostale kao krajnji mehanizam djelovanja međunarodne zajednice.
Podjele unutar međunarodne zajednice
Plan da se imenuje novi visoki predstavnik, uz odobrenje Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija, dolazi prije svega iz Vašingtona. Međutim, Njemačka i Velika Britanija snažno se protive takvom potezu. Zvanični Berlin i London upozoravaju da bi “novi dogovor” mogao imati katastrofalne posljedice po međunarodnu politiku, ne samo u BiH nego i u regiji.
Kako navode izvori, novi visoki predstavnik “po mjeri Milorada Dodika” ne bi imao legitimitet ni među Srbima, ni među Bošnjacima, čime bi autoritet OHR-a bio ozbiljno narušen.
Schmidt i pitanje državne imovine
Jedna od tema koja je dodatno potresla odnose između Schmidta i domaćih političkih struktura jeste pitanje državne imovine. On je nedavno, na inicijativu federalnog premijera Nermina Nikšića, otvorio pitanje “ublažavanja zabrane raspolaganja državnom imovinom”.
Schmidt je obrazložio da trenutna situacija stavlja Federaciju BiH u nepovoljan položaj, jer poštuje odluke Ustavnog suda dok ih vlasti u Republici Srpskoj otvoreno krše. Prema njegovim riječima, ublažavanje zabrane trebalo bi omogućiti pokretanje ekonomskih projekata i smanjiti posljedice blokada.
No, kritičari smatraju da takav potez predstavlja odmak od ranije politike zaštite državne imovine i “eroziju” odluka koje je sam Schmidt ranije nametnuo.
Mandat obilježen kontroverzama
Christian Schmidt imenovan je za visokog predstavnika 1. augusta 2022. godine. Na početku mandata najavljivao je jačanje vladavine prava i borbu protiv korupcije, ali njegovi konkretni potezi izazvali su brojne polemike.
Posebno se pamti izborna noć 2. oktobra 2022. godine, kada je Schmidt nametnuo izmjene Izbornog zakona BiH i Ustava Federacije BiH. Time je, prema kritikama, ojačao poziciju HDZ-a BiH i izazvao proteste u Sarajevu.
Njegovi javni istupi često su izazivali burne reakcije i dodatno produbljivali političke podjele.
Američko “ne” i kraj Schmidtove ere
Kako navodi Politicki.ba, Schmidtov utjecaj je slabio paralelno s odlaskom američkog ambasadora Michaela Murphyja, koji je u početku snažno podržavao njegove odluke.
Dolaskom administracije Donalda Trumpa, politika SAD prema BiH promijenila se. Washington je, prema istim izvorima, jasno poručio da Schmidt više nema njihovu podršku. Iako su SAD nastavile finansijski podržavati OHR, to je, kako se tvrdi, bio signal da Schmidt treba napustiti funkciju, dok Bonske ovlasti ostaju – ali “pod američkim uslovima”.
Nasljednik još nije poznat
Još nije započeta procedura izbora Schmidtovog nasljednika. Njegov trenutni zamjenik je američki diplomata Louis J. Crishock, koji ujedno obavlja i funkciju supervizora za Brčko.
Iako je Schmidt, prema ocjenama analitičara, imao dobre namjere, njegov mandat ostaje obilježen kontroverzama, neuspjesima u jačanju vladavine prava i optužbama za političku pristrasnost.
Njegov odlazak označava kraj jedne od najturbulentnijih era u historiji OHR-a – institucije koja, uprkos svemu, ostaje ključni instrument međunarodnog nadzora nad Bosnom i Hercegovinom.

















