Vlada Federacije Bosne i Hercegovine usvojila je 25. marta izmjene Zakona o Južnoj plinskoj interkonekciji u kojem se spefično ističe i naziv kompanije koja će biti zadužena za izgradnju i upravljanje plinovodom kroz dodjelu koncesije. Radi se o američkoj kompaniji AAFS Infrastructure and Energy LLC, odnosno njenoj ispostavi u Sarajevu, dok su na čelu kompanije u SAD-u Jesse Binnall i JOseph Flynn bliski trumpovoj administraciji.
Nikome u Bosni i Hercegovini nije sporno da američka kompanija radi na jednom od najvećih i najvažnijih energetskih projekata u zemlji, naprotiv. Ali svakako jeste ponašanje HDZ-a. Naime, ta stranka je insistirala na nekoj vrsti garancija da će iz zakona biti izbačena kompanija BH Gas u bilo kojoj formi, pa se tražilo da se u Mostaru osnuje nova kompanija koja bi upravljala novim plinovodom.
Budući da se na izričite zahtjeve HDZ-a nije moglo udovoljiti u tom obliku jer bi bilo previše očigledno da se s njima mora trgovati, sada je američka kompanija morala postati dio zakonskog rješenja koje reguliše Južnu interkonekciju.
Zakon je poslan u parlamentarnu proceduru, a za njegovo usvajanje potrebno je odobrenje oba doma Parlamenta FBiH. Nije jasno da li se ikada u historiji BiH u zakon odmah ugradilo i ime privatne kompanije koja će biti zadužena za implementaciju nekog projekta, iako je AAFS jedini poslao Vladi Federacije pismo namjere, te bi uzimajući sve u obzir svakako dobio koncesiju. Jedini razlog zašto se to uradilo svakako je pogodovanje HDZ-u i konačno ispunjenje želje da se nakon višegodišnjih insistiranja iz energetskog projekta izbaci domaća kompanija BH Gas koja nije u interesu te stranke.
Energetski eksperti upozoravaju da Vlada FBiH predloženom izmjenom zakona vjerovatno implicira da će ona i dati garancije na investicije time opterećavajući budžet, a ignorira se i činjenica da je Dejton predvidio osnivanje javnih korporacija koje bi se bavile projektima iz oblasti starteške infrastrukture države, kao i da kompletan proces nužno nije u skladu sa procedurama Evropske unije.
I dok većina političkih stranaka u Parlamentu FBiH podržava diverzifikaciju opskrbe gasom kroz projekat Južne interkonekcije, tek rijetki govore da se pored toga pažnja treba usmjeriti na svaki detalj tako velikog projekta, pravnim i stručnim analizama.
Vanjskopolitički cilj Bosne i Hercegovine svakako ostaje pridruživanje Evropskoj uniji, pa bi bilo pogubno da se u koracima implementacije Južne interkonekcije sa susjednom Hrvstkom domaće zakonodavstvo ne bude bavilo i evropskim regulativama te potrebnim administrativnim koracima koji će osigurati pravnu sigurnost investicije. To je najvažnije zbog činjenice da ako se krene “kopati” a ne budu se pratile smjernice EU, moglo bi se dogoditi da svjedočimo praznim cijevima na terenu, nedovršenim projektom koji će u konačnici imati ogromne posljedice po budžet FBiH, ionako već opterećen neracionalnim odlukama akuelenog sastava Vlade FBiH.
Državna imovina
U javnosti se još uvijek nije pojavio cjelokupan, integralan tekst Zakona o Južnoj interkonekciji. Činjenica da će se on u Parlamentu razmatrati po hitnom postupku upućuje na činjenicu da na tekst neće biti moguće predložiti amandmane, pa ostaje da se vidi kako je zamišljeno da se riješi pitanje čestica državne imovine Bosne i Hercegovine na trasi Južne intekonekcije.
U suštini radi se o tome da budući da još uvijek nije riješeno pitanje državne imovine ni nametnutim rješenjem koje bi moglo doći od Ureda visokog predstavnika, niti zakonodavnim rješenjem Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, entitet Federacija BiH jednako kao ni entitet RS ne mogu raspolagati tom imovinom. Trasa projekta Južne interkonekcije nužno prolazi kroz takvu imovinu. U javnom prostoru nemamo dostupan tekst prijedloga zakon, dakle nema transparetnosti po ovom pitanju jer bi rješavanje trase Južne interkonekcije moglo uspostaviti mapu puta rješavanja državne imovine.
Državna imovina, a time i suverenitet Bosne i Hercegovine pod najvećim su napadom upravo u prizmi raznih projekata kojim se svojata državni grunt, pa se i u najgorem scenariju administrativne granice entiteta pretvaraju u gruntovne granice čime se briše državnost BiH. Imovina BiH direktno je vezana za poštivanje Dejtona i odluka Ustavnog suda BiH.
Vrijedi podsjetiti da su lideri probosanskih stranaka 2023. godine potpisali zajedničku izjavu kojom se govori o važnosti usvajanja državnog zakona o imovini BiH te da je to pitanje od vitalnog interesa građana, imajući u vidu kontinuirane neustavne i nezakonite poteze vlasti entiteta RS. Da li će se zbog Južne interkonekcije BiH naći pred pravnim presedanom koji će postati pravilo te koje su moguće implikacije na državnost i princip pravne sigurnosti ne samo za domaće prilike već i za strane investitore, ostaje da se vidi nakon što svi relevatni dokumenti postanu javni.
Stav.ba
