Medžlis Islamske zajednice (MIZ) Mostar saopćio je danas kako su svi projekti ovog medžlisa izvođeni u skladu sa zakonskim odredbama i ustaljenom praksom.
Odgovor Medžlisa uslijedio je nakon javno iznesenih stavova Kluba Hrvata u Gradskom vijeću Mostara koji se odnose na pitanja izgradnje i obnove vjerskih objekata, uz ocjenu da je potrebno pojasniti određene činjenice da bi se javni diskurs vratio u okvir istine, zakona i međusobnog uvažavanja.
– Podsjećamo da su svi naši projekti, u proceduralnom smislu, izvođeni u skladu sa zakonskim odredbama i ustaljenom praksom usaglašavanja s urbanističkim uvjetima i da se nalaze u jednoj od tih faza, čije rješavanja gradska administracija razvlači u nedogled – kaže se u saopćenju.
Medžlis podsjeća kako se Klub Hrvata u Gradskom vijeću u svom reagovanju bazirao na neke netačne informacije i dokumente koje im je, kako kažu, dostavila gradska administracija, za razliku od one za zgradu Kazališta koju ni Gradsko vijeće ni klub Bošnjaka i predsjednici Gradskog vijeća nisu mogli dobiti na uvid.
– Razložno je pitati se na koji način je Klub Hrvata dobio informacije od gradskih službi, dok je to u i nadležnom zakonodavnom organu pod raznoraznim izgovorima nemoguće, što još više povećava sumnju da se radi o klasičnim insinuacijama i političkom konstrukcijama – kaže se u saopćenju.
Dodaje se da, uz svu ozbiljnost teme, teško ne primijetiti i određenu dozu apsurda u tezama koje javno obznanjuje Klub Hrvata u Gradskom vijeću: Medžlis Islamske zajednice Mostar zaista ne može snositi odgovornost što se predmeti “gube” u službenim arhivama gradske administracije. O tome, uostalom, svjedoče i dokumenti Odjela za gospodarstvo, komunalne i inspekcijske poslove, Službe za inspekciju (n/r Nebojša Sarić), u kojima se navodi da se predmet pod brojem UPI-07/2-25-12059/16 od 25. 07. 2018. godine “ne nalazi u Službi za građevinske propise”, te da je voditeljica postupka, Iva Mijatović, napustila Službu, a da pri tome “nije izvršena primopredaja spisa”.
– U tom svjetlu, svako ozbiljno promišljanje o urbanističkim procedurama u Mostaru trebalo bi, prije svega, početi od institucionalne odgovornosti i urednog vođenja dokumentacije, a ne od proizvoljnih kvalifikacija o “nelegalnim” gradnjama vjerskih objekata – istaknuo je Medžlis u saopćenju za javnost.
Kada je riječ o tzv. “staklenoj banci”, Medžlis navodi kako želi jasno istaći da zahtjevi koji su upućeni institucijama vlasti nisu upereni ni protiv koga, već su izraz potrebe da se u Mostaru, gradu koji je decenijama talac političkih podjela, osigura pravedniji raspored javnih sadržaja i ravnomjerniji razvoj svih dijelova grada.
– Zgrada poznata kao “staklena banka” već godinama stoji neiskorištena, i svaki prijedlog da se taj prostor stavi u funkciju javnog interesa – bilo kulturnog, administrativnog ili obrazovnog – treba biti sagledan racionalno, a ne kroz prizmu političke sumnje. Prema našim idejnim projekcijama njena namjena imala bi karakter zgrade međureligijskog susreta – navodi se.
Istovremeno, Medžlis podsjeća da su brojni objekti izgrađeni u Gradu Mostaru bez uredne dokumentacije, među kojima i oni koji se dovode u vezu s organizacijama i institucijama drugih zajednica.
U tom smislu, kako se dodaje, ilustrativno je napomenuti jednostrana i pravno nedostatna tumačenja gradske administracije u vezi s križevima i tornjevima u i iznad Mostara.
– Pozivanje na “staklene kuće” i upućivanje moralnih lekcija ne doprinosi dijalogu ni zajedničkoj izgradnji Mostara. Grad Mostar može se graditi samo na međusobnom uvažavanju, institucionalnoj odgovornosti i poštivanju jednakih prava svih građana. Medžlis Islamske zajednice Mostar ostaje otvoren za dijalog, za poštivanje zakona i principa jednakosti svih vjerskih zajednica, te izražava žaljenje što se u javnom prostoru ponovo pokušava stvoriti pogrešna slika o legalnosti i zakonitosti našeg djelovanja – zaključeno je u saopćenju.
