Gost novog izdanja Vijesti.ba podcasta je Adil Šuta, ministar finansija Hercegovačko-neretvanskog kantona.
Sa ministrom Šutom razgovarali su o finansijskoj slici HNK u trenutku kada Kanton ima rekordan budžet, ali i o tome koliko je zaista održiv te može li HNK dugoročno funkcionisati bez kredita i kakvi su fiskalni izazovi koji dolaze u narednim godinama.
“Moram kazati da smo isključivo odgovornim trošenjem i upravljanjem javnim finansijama u prethodnim godinama ostvarili suficit u iznosu od 8 miliona KM. Mislim da smo jedan od rijetkih kantona, pa čak i za razliku od Federalnog nivoa, koji ne diže kredite da isplaćuje plate prosvjeti, policiji, sudstvu, da finansira budžetske stavke”, kaže ministar finansija HNK.
U fokusu razgovora je i budžetska realnost, koliko su kantonalne finansije pogođene apelacijama koje su završile pred sudovima, a koliki teret predstavljaju dugovi po osnovu sudskih presuda i koliko guše razvojne projekte.
“U trenutku preuzimanja mandata dug po osnovu sudskih presuda je iznosio 28.2 miliona KM, trenutno iznosi ispod 20 miliona KM, glavnica”, kaže Štuta.
“Ne obećavamo ono što se ne može ispuniti”, poručio je ministar Šuta, naglašavajući da je kraj politike praznih riječi i velikih najava bez pokrića. Kako je rekao, sva obećanja koja se daju zasnivaju se na realnim mogućnostima i upravo zato se i realizuju, bez izgovora i odlaganja.
Razgovaramo i o statusu zaposlenih u obrazovanju, zdravstvu, statusu mladih, programima zapošljavanja i mjerama koje bi trebale pomoći realnom sektoru u kantonu u kojem se često čuje da su “svi budžeti socijalni, a malo razvojni”.
“Kada govorimo o prosvjetnim radnicima u HNK poboljšan je materijalni status zaposlenih u prosvjeti kroz povećanje plate koje će do 01. jula ove godine iznositi 19.2%. Također, tokom 2025. i početkom 2026. godine veliki broj prosvjetnih radnika koji je radio na određeno radno vrijeme je riješio radno-pravni status kroz prijem na neodređeno”, kaže Šuta.
Ministar Šuta komentariše i nedavni istup gradonačelnika Mostara Marija Kordića, razgovaralo se o položaju Bošnjaka u Hercegovini, nelegalnoj gradnji zgrade HNK te višegodišnjem odbijanju da se izda dozvola za izgradnju Interkulturnog centra Mevlana.
“Bošnjaci Čapljine, Stoca nisu ravnopravni u odnosu na druge narode u Hercegovini. Dovoljno je da pogledamo nacionalnu strukturu zaposlenih u institucijama, javnim preduzećima i ta se nepravda mora ispraviti, to je nešto protiv čega se moramo boriti i mi moramo insistirati na ravnopravnosti Bošnjaka, javno govoriti o tom problem”, navodi Šuta.
Dotakli su se i inicijative da se zgrada Staklene banke dodjeli na korištenje svim vjerskim zajednicama.
U Vladi HNK koaliraju SDA i SDP, a Šuta ocjenjuje odnose sa ostalim ministrima i koalicionim partnerima.
(Mostar Danas)
