Nekada je bilo nezamislivo da prosječna porodica iz BiH ne ode deset dana na more, uglavnom na hrvatsku obalu – u Makarsku, Vodice, Pakoštane, Crikvenicu, a Dubrovnik se čuvao za posebne prilike. Danas, u ljeto 2025., stvarnost je znatno drugačija. U Jadran se gleda s nostalgijom, dok se računi zbrajaju i sve češće ostaje samo čežnja. Ljetovanje u Hrvatskoj za mnoge građane Bosne i Hercegovine postalo je luksuz, a ne običaj, piše Noviglas.hr.
Prema dostupnim podacima broj dana provedenih na odmoru rapidno se smanjio – s deset i više dana na vikend, ili čak samo jednodnevni izlet. Razlog? Rast cijena koji ne prati rast plata. U destinacijama poput Makarske noćenje zna dosegnuti i preko 200 KM po osobi, a u Dubrovniku cijene lete u nebo. Ukupan trošak za četveročlanu porodicu, uključujući prijevoz i osnovne potrebe, vrlo lako premašuje 4000 KM.
Ova ekonomska realnost postavlja i političko pitanje; koliko je Hrvatska danas turistički otvorena i pristupačna za građane BiH, s kojima dijeli ne samo granicu, nego i historijsku, kulturološku i emocionalnu bliskost?
Turizam kao ogledalo odnosa
Turizam je više od razmjene novca za usluge. On je izraz odnosa među narodima. Hrvatska i BiH u turizmu su dugo imale poseban oblik bliskosti: građani BiH su bili najbrojniji strani gosti na hrvatskoj obali, a zauzvrat donose prihod, lojalnost i osjećaj međusobnog povjerenja. No, kako se pokazuje posljednjih godina – pogotovo nakon ulaska Hrvatske u eurozonu i šengenski prostor – ovo povjerenje biva narušeno.
Cijene u Hrvatskoj rastu brže nego igdje u EU, a vlast kao da živi u paralelnoj stvarnosti. Dok turisti iz BiH dolaze s unaprijed spremljenim obrocima, koriste plinske boce i spavaju kod rodbine, hrvatski ugostitelji i iznajmljivači ne popuštaju. Restorani su sve prazniji, turisti više ne naručuju ribu i vino, već traže pizze za ponijeti i vode iz supermarketa.
Građani BiH osjećaju sve veći jaz: više nisu dobrodošli gosti, već samo prolaznici s tankim novčanikom.
Zbog svega toga pojavljuje se novi obrazac: bijeg bez noćenja. Petkom i subotom kolone automobila iz BiH slijevaju se prema moru, ali ne ostaju. Donose svoju hranu, ne ulaze u restorane, ne spavaju u apartmanima. More postaje jednodnevni izlet, a ne odmor.
First minute i last minute ponude više nisu luksuz, već nužnost. Oni koji planiraju godišnji do detalja koriste prilike ranih rezervacija da uštede i do 30%. Drugi čekaju posljednji trenutak, ali rizikuju da ostanu bez smještaja. Ljetovanje je postalo stresno projektno planiranje, a ne opuštanje.
Eurostat: Ljetovanje postaje privilegija
Podaci Eurostata za 2024. godinu govore kako 27% stanovnika EU nije moglo priuštiti jednosedmični odmor. U Hrvatskoj čak 38% građana ne može ljetovati sedam dana.
U BiH je taj broj vjerovatno i veći, iako zvanični podaci izostaju. S obzirom na to, Hrvatska se iz pozicije pristupačne destinacije sve više pretvara u elitni prostor, zatvoren za radničku i srednju klasu susjednih zemalja.
U takvoj klimi Neum, jedini bh. grad na moru, postaje sve atraktivniji. Također, mnogi građani se okreću odmoru na rijekama i jezerima – Jablaničko, Boračko, Prokoško jezero, Una, Drina, Vrbas. Ovi lokalni biseri dobijaju na važnosti, ne samo zbog nižih cijena, već i osjećaja domaće sigurnosti.
No, izostanak bh. gostiju na hrvatskoj obali nije samo gubitak za Bosnu i Hercegovinu. To je i ozbiljan udarac hrvatskom turizmu koji ovisi o punim vikendima, lojalnim gostima i potrošnji van hotelskih lanaca.
Vrijeme za preispitivanje
Odnos između Hrvatske i BiH se odvija i mimo deklaracija i diplomatskih protokola i mjeri se po restoranskim cijenama, naplatama parkinga, ponašanju carinika i komentarima domaćina na online platformama.
I upravo kroz turizam se najbolje vidi da prijateljstvo između država ne živi od prošlosti, nego od svakodnevnog susreta, fer cijena i osjećaja dobrodošlice.
Ako Hrvatska ne pronađe način da očuva pristupačnost Jadrana za svoje najbliže susjede, mogla bi izgubiti ne samo turiste, nego i ono što turizam čini istinski vrijednim – trajnu međuljudsku vezu.
(MostarDanas)
