Kompanija kontroverznog izraelskog biznismena Amira Grossa Kabirija potpisala je na samitu u Wahingtonu memorandum o razumijevanju kojim se utvrđuje okvir za dugoročni ugovor o opskrbi američkim ukapljenim plinom. Iz kompanije tvrde da su potpisali okvir za dugoročni ugovor o snabdijevanju LNG-om, ali državni zvaničnici kažu za to ne postoji ni pravni, ni infrastrukturni osnov.
Memorandum su potpisali predsjednik Abraham Grupe, Amir Gross Kabiri i predsjednik grčke energetske kompanije Atlantic-Sea LNG Trade Alexandros Exarchou,
Ovim sporazumom osigurava se, kako su obrazložili, stabilna isporuka američkog LNG-a za Aluminij Industriju u Mostaru, podružnicu Abraham Grupe i, kako tvrde, jednog od najvećih proizvođača aluminija u jugoistočnoj Evropi.
Potpisani Memorandum predstavlja, kako su istakli, temelje za 20-godišnji ugovor o opskrbi LNG-om, koji bi trebao biti finaliziran i potpisan do kraja ove godine.
Grčka kompanija je na ovom događaju potpisala četiri sporazuma, odnosno memoranduma, sa četiri kompanije iz jugoistočne Evrope. S kompaijama iz BiH, Albanije, Bugarske i Ukrajine. Od navedenih zemalja, samo je kompanija iz BiH privatna, odnosno Kabirijeva, dok su ostale u državnom vlasništvu, piše Odgovor.
Sporazum je potpisan s Ministarstvom infrastrukture i energetike Albanije, bugarskom državnom kompanijom BULGARGAZ i ukrajinskom državnom kompanijom Naftogaz.
Kabiri godinama upravlja mostarskim Aluminijom, a Vlada Federacije nedavno mu je produžila ugovor o najmu. Za sebe kaže da je cionista, a ni ranije nije krio da ga zanima projekat Južne plinske interkonekcije.
O tome je pred parlamentarnom komisijom prošle godine svjedočio i Edin Forto koji je kazao da mu je Kabiri rekao da mu je Južna interkonekcija interesantna.
“On je u svom obraćanju rekao da mu je bitan ovaj projekat, ali nisam ulazio u detalje projekta sa njim. On je vlasnik firme kojoj je ovaj energent bitan, ja ga mogu saslušati, ali da ne bude zabune – ovaj projekt je od ključnog značaja za BiH i zastupam državne interese”, rekao je Forto u februaru prošle godine.
Potpisani memorandum odnosi se na projekat Južne plinske interkonekcije, koja još nije ni izgrađena, a projekat je u fazi zakonskih i administrativnih procedura. Tek treba biti usvojen zakon koji bi regulisao dodjelu koncesije i definisao način upravljanja gasovodom. Prema važećoj uredbi Vlade Federacije, jedini ovlašteni uvoznik gasa u Bosni i Hercegovini je Energoinvest.
Iz Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije navode da memorandumi o razumijevanju koji se potpisuju nisu pravno obavezujući, niti mogu mijenjati važeće propise, a ne mogu ni predstavljati dozvolu za obavljanje djelatnosti uvoza i trgovine prirodnim gasom.
“Tvrdnje da je neka privatna kompanija odabrana za glavnog uvoznika američkog LNG-a u BiH nemaju pravno uporište. U FBiH važe jasna pravila. Svako drugačije predstavljanje situacije je netačno i može dovesti u zabludu naše međunarodne partnere. Energetska sigurnost nije pitanje marketinga, nego odgovornosti i zakona”, rekao je resorni ministar Vedran Lakić.
Rekao je da ukoliko Abraham Group želi biti kupac gasa “onda su i dobrodošli jer projekt Južne interkonekcije i treba velike potrošače”.
Kabirijeva firma potrošač, ne uvoznik plina
Da Kabirijeva firma neće biti uvoznik gasa već potrošač potvrđeno je nezvanično za portal !Odgovor iz izvora uključenih u projekat Južne interkonekcije.
Aluminij Mostar ima želju već godinama da se plin dovede u krug kombinata i u svojoj proizvodnji troši prirodni gas.
Bivši direktor BH Gasa Almir Bećarević kazao je da je još dok je bio na ovoj funkciji dogovoreno da Aluminij bude u sistemu Južne interkonekcije te da su tada nastali planovi za izgradnju plinske elektrane za potrebe Alumijija.
“Elektrana je bila dio tih razgovora, kako tada tako i danas”, kazao je Bećarević.
Za ministra vanjskih poslova BiH Elmedina Konakovića, koji je također boravio u Washingtonu, ovaj memorandum vidi kao pravno neutemeljen.
“Na neki način je prevario ljude iz administracije, kompanije od kojih bi kao kupovao ukapljeni plin iz nekoliko razloga. Južna interkonekcija je još uvijek u fazi ideje, nismo napravili niti pravne pretpostavke da ona krene s implementacijom”, kazao je i dodao da Vlada FBiH svojom uredbom uređuje ko može uvoziti plin u BiH što je danas Energoinvest.
Bez nove odluke Vlade FBiH Kabirijeva kompanija ne može nabavljati gas preko Južne plinske interkonekcije za Aluminij i buduću elektranu. Konaković kaže da Abraham Group ne može uvoziti plin ni da je danas izgrađena Južna interkonekcija te da je upitno kako može potpisati memorandum.
“Abraham grupa prejudicira da će biti dio uredbe, smatram to vrstom prevare prema našim američkim partnerima i o tome ćemo ih obavijestiti”, rekao je Konaković.
Projekt Južne plinske interkonekcije, koji bi Bosnu i Hercegovinu povezao s hrvatskim plinskim sistemom i LNG terminalom na Krku, godinama je predmet političkih sporova. Iako se predstavlja kao strateški projekt energetske sigurnosti i diverzifikacije izvora snabdijevanja, njegova realizacija zapela je na zakonskim rješenjima i političkim nesuglasicama unutar Federacije BiH.
HDZ koči projekat
Glavni krivac za zastoj u realizaciji projekta je Dragan Čović koji je prvo tražio etničko glasanje u Vladi FBiH o pitanjima vezanim za Južnu interkonekciju, a zatim da za svaku odluku mora glasati bar jedan ministar iz tri konstitutivna naroda. Svi Čovićevi prijedlozi su, za sada, odbijeni.
Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Staša Košarac kazao je da je pred državnim ministrima je Nacrt sporazuma koji je dostavila Vlada FBiH, ali da HDZ koči njegovo usvajanje.
”Nadležnost Ministarstva vanjske trgovine bila je da pripremi osnove, a osnove čini taj nacrt, koji je usvojila Vlada FBiH i delegacija koja bi predstavljala BiH. To smo dostavili Sekretarijatu Vijeća ministara. Poslije se od nas tražila dostava mišljenja, što smo također dostavili. Danas je kroz tekuća pitanja, predsjedavajuća Krišto to pitanje forsirala kroz činjenicu koju ona navodi – da je Vlada FBiH odustala od tog nacrta, koji je jedini za nas vjerodostojan, ali mi nemamo taj stav Vlade FBiH”, rekao je Košarac nakon posljednje sjednice Vijeća ministara.
Predsjedavajuća Vijeća ministara ističe kako je za sklapanje sporazuma s Hrvatskom nužno da Parlament Federacije BiH prethodno usvoji izmjene Zakona o plinovodu Južna interkonekcija, a potom, bez odgađanja, dostavi inicijativu za potpisivanje sporazuma.
Kaže da dostavljeni materijali nisu u skladu s novima aktivnostima u FBiH.
Iako se, načelno, radi na realizaciji projekta, parlamentarna procedura, barem u Parlamentu Federacije BiH, još je daleko, a izgradnja Južne interkonekcije još dalje.
(MostarDanas)
