Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt danas će pred Vijećem sigurnosti Ujedinjenih naroda predstaviti novi izvještaj o trenutnom stanju u zemlji. Jedna od glavnih tema izvještaja odnosi se na pitanje državne imovine, ali i na političke blokade te propuštene prilike BiH na njenom evropskom putu. Pitanje koje se prirodno nameće glasi: da li je realno da se nakon tri decenije okonča mandat Ureda visokog predstavnika (OHR)?
Schmidt će u svom obraćanju pred Vijećem sigurnosti UN-a posebno istaknuti pitanje državne imovine. “Potrebno je ublažiti zabranu raspolaganja državnom imovinom kako bi se omogućili razvojni projekti, naročito u Federaciji BiH”, navedeno je u izvještaju, prenosi BHRT.
U dokumentu se dalje navodi da zabrana raspolaganja imovinom, uvedena odlukom Ustavnog suda BiH, stvara pravnu nesigurnost i ekonomske probleme, posebno u Federaciji BiH, dok se u Republici Srpskoj odluke Suda otvoreno krše, što dovodi do neravnopravnosti u provođenju zakona.
Prema izvještaju Vlade Republike Srpske, upućenom članicama Vijeća sigurnosti UN-a, ustavni poredak uspostavljen Dejtonskim sporazumom narušen je odlukama međunarodnih visokih predstavnika, a posebno Christiana Schmidta. Premijer RS-a Savo Minić poručio je da je važno da se čuje glas Vlade RS, koja će, kako kaže, ukazati na uzroke problema u BiH i ponuditi svoj pogled na rješenje.
Zastupnik SNSD-a u Parlamentarnoj skupštini BiH Miroslav Vujičić smatra da je OHR odavno trebao biti zatvoren te da su, po njegovom mišljenju, Schmidtove odluke i nametanja zakona izazvale brojne političke krize.
Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković uputio je pismo članicama Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira (PIK) i Evropskoj uniji, upozoravajući na negativne posljedice koje bi donijelo ukidanje OHR-a i smanjenje njegovih ovlasti.
“Zabrinjava me činjenica da su u tu ideju uključene i neke probosanske stranke koje su ranije tražile odlazak Schmidta zbog vlastitih interesa, a danas učestvuju u njenom sprovođenju”, izjavio je Konaković.
Kao i političari, i građani su podijeljeni po pitanju odlaska OHR-a. Jedni smatraju da BiH još nije spremna da funkcioniše bez međunarodnog nadzora, dok drugi vjeruju da je vrijeme da zemlja preuzme punu odgovornost za vlastite odluke.
Urednik portala Buka Aleksandar Trifunović smatra da OHR više nema značajnu ulogu. “Međunarodna zajednica se faktički povukla iz BiH, a OHR je ostao bez stvarne moći. Posljednji događaji s Dodikom to jasno pokazuju”, istakao je Trifunović.
Suprotno tome, politički analitičar Enver Kazaz smatra da OHR i dalje ima važnu ulogu. “Dok BiH ne otvori pregovore s Evropskom unijom, OHR je i dalje potreban. Oni koji zagovaraju njegovo ukidanje zapravo žele povećati vlastitu političku moć”, poručio je Kazaz.
Bivši članovi Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović i Šefik Džaferović također su se obratili Vijeću sigurnosti, upozorivši da bi određivanje roka za gašenje OHR-a moglo ozbiljno ugroziti stabilnost i sigurnost Bosne i Hercegovine.
(Mostar Danas)
