Muftijstvo mostarsko oglasilo se povodom jutrošnje objave gradonačelnika Mostara Marija Kordića o navodnom utjecaju „fetve“ na odluke inspekcija i pravosudnih tijela. U opširnom odgovoru Muftijstvo je otvorilo niz pitanja o odnosu vjere i javnih institucija, ali i o pojedinim slučajevima i odlukama koje se tiču Grada Mostara.
“Gradonačelniče Kordiću, pitate ima li „fetva“ utjecaja na odluke inspekcija i pravosudnih tijela. U islamskoj tradiciji postoji poruka: „Neko vidi trun u oku svoga brata, a zaboravlja gredu u svom oku.“ A u Evanđelju stoji: „Izvadi najprije brvno iz oka svoga pa ćeš onda dobro vidjeti izvaditi trun što je u oku bratovu.“
Zato, prije nego što tražite „brvno“ u tuđem oku, pogledajte svoje dvorište.
Prvo objasnite kako se Vaše pozivanje na sekularnost uklapa u Vašu praksu osveštavanja javnih institucija, ustanova i preduzeća u Mostaru, kada Vi kao gradonačelnik predstavljate Mostar na takvim događajima u službenom svojstvu. Gdje je tu sekularnost i gdje je granica između privatne vjere i službenog djelovanja Grada Mostara?
Vi pitate ima li fetva utjecaj na inspekcije. Građani pitaju: Kakav ste Vi utjecaj imali na postupke javnih preduzeća pod ingerencijom Grada?
Šta se dogodilo u JP Komunalno? Zašto branite svoju v.d. direktoricu, koja je dala otkaz za 22 radnika, među kojima su svi bili Bošnjaci? Sasvim slučajno v.d. direktorica Hrvatica, a sasvim slučajno svi otpušteni Bošnjaci?
A kada već problematizirate vjerski utjecaj, zašto nisu problem javno dokumentovani stavovi mostarsko-duvanjskog biskupa Ratka Perića, koji je od Ive Josipovića tražio hrvatski entitet u BiH, odnosno posebne hrvatske institucije? Je li to bio vjerski pritisak na Hrvate koji obavljaju odgovorne društvene funkcije?
Zašto Vi i Vaše stranačke kolege prešućujete pritiske i instrukcije koje su dolazile iz crkvenih krugova kada se spomenuti biskup Perić nije libio zagovarati, pozivajući se na hrvatske političke interese, da hotel Zenit u Neumu ostane u hrvatskom vlasništvu, pa se ni danas, nakon toliko godina, pitanje vlasništva i raspolaganja tim objektom još uvijek nije konačno riješilo? Pitamo se zašto i ima li tu neke slučajnosti?
Tekst “Hotel Zenit i luka” je objavljen u časopisu “Crkva na kamenu”, godina XXXVII, broj 2 (423), februar 2016, str. 45.
I kada već govorite o inspekcijama, odgovorite za Hrvatsko narodno kazalište: Gdje su papiri za Hrvatsko narodno kazalište na Lakišića haremu, gradonačelniče Kordiću?
Kako je Općina Mostar u junu 1996. godine izdala građevinsku dozvolu za zemljište nad kojim više nije imala nadležnost?
Kako neko može kao svoj ulog u ortakluk unijeti imovinu nad kojom nema pravo raspolaganja, kao što su to Općina Mostar i HNK Mostar učinili 7. augusta 1996. godine?
Šta se desilo sa Rješenjem Odjela za urbanističko planiranje Grada Mostara od 13. aprila 2002, kojim urbaninstičko-građevinski inspektor Nenad Ibrulj nalaže investitoru – izvođaču radova izgradnje objekta „Hrvatsko narodno kazalište“ u Mostaru rušenje – uklanjanje prve spratne AB ploče, uključujući stepeništa, rušenje – uklanjanje nagibnih betona na srednjem dijelu predmetnog objekta, uklanjanje – rušenje svih izgrađenih zidova od elemenata na prvoj spratnoj AB ploči, te vraćanje objekta u prvobitno stanje i zasipanje zemljanim materijalom sa zapadne strane u cijeloj dužini i širini iste?
Kad je gradonačelnik Mostara Hamdija Jahić donio Rješenje broj 01-25-1492/02-1 od 18.10.2002, kojim se zabranjuje upotreba bespravnog objekta u izgradnji – Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru jer se radovi na istom izvode bez valjane dokumentacije, a prije toga je naređeno uklanjanje dijelova objekta i njegovo vraćanje u prvobitno stanje, te je službeno zabilježeno višestruko skidanje pečata i nastavak bespravne gradnje – kako je onda nakon 22 godine samo promijenjen dokument iz 1996?
Zašto se ne biste vratili malo ranije, pa nam na osnovu našeg kontinuiteta vlasništva vratili naš sakralni prostor, jer historija Mostara je mnogo starija od 1996. godine.” – stoji u objavi Muftijstva mostarskog.
(Mostar Danas)
