Povodom dodjele vakufnama pete ramazanske noći u novosagrađenom mesdžidu u naselju Put za Podveležje, džemat Zalik organizirao je zajednički iftar za vakife i najaktivnije džematlije ove mahale. Iftaru su prisustvovali mostarski muftija dr. Salem-ef. Dedović, predsjednik i glavni imam Medžlisa IZ Mostar dr. Džafer Alić i mr. Dino-ef. Maksumić, koji su nakon kratkih svečanih obraćanja i zvanično uručili vakufname.
Vakufname su dobili: Selim i Fata Zlomužica, Senad i Zila Husnić, Meho i Samija Jelovac, Izgradnja Tojaga DOO Mostar, Safet Pobrić, Amel i Indira Tulek, Senad Brkan, Enes i Admira Muratspahić, Edin Sabljić, Nazif-ef. Garib, Salem Husić, Hasan Tulek, Edin Čohković, Kemal, Halil i Bilal Tulek, Mumin Mrndžić, Naida Čevra ing. građevine, Zlatko Čukur, Hamid Bojčić, Društvo za građevinarstvo Visak DOO Mostar, Zuhrić Kemal i Velida, Staklorad DOO Mostar, Esad Dedić, Ermin i Anisa Hasić, Dema-S DOO Mostar, Munib Obradović, Nezim Jelovac, Ismet Brkan, Šaćira i Halil Đono, Omer Špago, Anja Krečinić, Armin Krečinić, Šerif Dedović, Aid i Saudina Tulek, Ibro ( Mehe) Puce, Salko Osmić, Adnin i Omer Hasić, Osman Tibo, Duran i Fatima Juklo, Kemal Brkan, Rahima Puce, Šaban Jelovac, Sanel Boloban, Nazif Pobrić.
Inicijativa za izgradnju mesdžida pokrenuta je sredinom 2023. godine. Zbog ukazanih potreba stanovnika mahale, nastalih kao posljedica postratnih migracija, džematski odbor je duže vrijeme tražio najpogodniju lokaciju i na kraju je ona pronađena u centru mahale – na mjestu koje nije imalo nikakav pristup. Pojedini mještani izašli su u susret i ustupili dio svoje avlije kako bi se obezbijedio prilaz. Nakon što je na tom mjestu proučena dova, formiran je građevinski odbor.
Nedugo potom uslijedio je i ključni susret s mostarskim poduzetnikom Merhidom Zlomušicom. Jedne subote, oko 15 sati, predstavnici džemata razgovarali su s njim o mogućnosti kupovine objekta. Dogovorili su da se sutradan susretnu na lokaciji. Po dolasku, Merhid je kazao: „Došao sam kući, razgovarao s majkom i spomenuo da tražimo prostor za džamiju. Majka mi je rekla: ‘Sine, nama ne trebaju pare, daćemo mi naš započeti objekat za džamiju.’“ Tako je i bilo. Porodica Zlomušica je, na ime vakufa za Selima i Fatu Zlomušicu, uvakufila svoj neizgrađeni objekat, čija je vrijednost procijenjena na oko 130.000 konvertibilnih maraka.
Kako svaki hajr prati berićet i nafaka, radovi na adaptaciji mesdžida tekli su ubrzano. Započeli su u septembru pretprošle godine. Već u martu, pred Ramazan, objekat je bio skoro u potpunosti završen – oko 95% planiranih radova – i u njemu je klanjana prva teravija. Od tada se u mesdžidu redovno obavljaju namazi – sabah, akšam i jacija, a tokom Ramazana svih pet vakata, bez prekida.
Sva potrebna sredstva za adaptaciju i uređenje mesdžida, prema impresivnom projektu arhitektonskog biroa „Studio 19“ u vlasništvu Naide Čevre, prikupljena su isključivo od džematlija. Građevinski odbor nije javno tražio finansijsku pomoć. Mnogi čak nisu ni znali da je projekat u toku. Ljudi su priloge davali dobrovoljno, u skladu sa svojim mogućnostima. Posebno je značajno što dnevnice nisu naplaćivane – majstori, zidari, tesari i moleri iz džemata radili su bez naknade. Vrijednost njihovog rada kasnije je simbolično obračunata i upisana kao vakuf u njihovo ime. Ukupna vrijednost svih troškova, prema navodima džematskog odbora, iznosila je 240.000 KM.
Objekat mesdžida danas je u potpunosti završen i funkcionalan. Razmatrana je i izgradnja munare. U prvobitnom planu bila je i izgradnja abdesthane s dva toaleta, no realizacija tog dijela projekta još uvijek nije započela. Zbog bolesti vakufnamu Fati Zlomušici muftija Dedović i predsjednik Alić uručili su u njenoj porodičnoj kući, koja se nalazi nedaleko od mesdžida.
Svečana dodjela vakufnama organizirana je u okviru manifestacije kojom džemat Zalik obilježava 30 godina postojanja i djelovanja. Tim povodom, nakon teravih-namaza, okupljenim vjernicima obratio se mostarski muftija dr. Salem-ef. Dedović.
Tokom obraćanja čestitao je džematskom odboru na čelu s Mehom Jelovcem, ističući kako je ovaj projekat rezultat ustrajnosti, povjerenja i svijesti o prioritetima. Podsjetio je da su mnogi stanovnici Zalika došli iz krajeva sa snažnom i dugom džematskom tradicijom te da su sa sobom donijeli razumijevanje šta znači džemat – zajednica, povezanost i organizirano djelovanje u vjeri. „Upravo ta svijest bila je temelj da se, nakon što su porodice stabilizirale svoje domove na novoj adresi, među prvim prioritetima nađe izgradnja ovog mesdžida, mjesta sedžde – prostora ibadeta, susreta i duhovnog okupljanja“, kazao je muftija.
Ukazao je i na primjer Poslanika, alejhi selam, koji je po dolasku u Medinu najprije gradio mesdžid – ne samo kao bogomolju, nego kao središte zajednice, solidarnosti i društvene organizacije. U tom svjetlu, izgradnju mesdžida u Zaliku označio je kao čin duboke vjerske svijesti i odgovornosti prema zajednici. Posebno je istakao doprinos vakifa, a naročito nene Fate Zlomušice, koja je, kako je kazao, učinila najveći pojedinačni hajr u ovom projektu.
Govoreći o infrastrukturnom razvoju, muftija Dedović je naglasio da je ovaj objekat samo jedan od važnih punktova unutar najvećeg i najpotentnijeg mostarskog džemata – Zalika. Podsjetio je na impozantnu džamiju s dvije munare u Gornjem Zaliku, koja dominira vizurom pri ulasku u Mostar sa sjeverne strane, te najavio nove zadaće koje stoje pred džematom. Među njima je i izgradnja centralne mostarske džamije, već ucrtane na predviđenoj lokaciji u okviru džemata Zalik, a koja bi trebala simbolično predstavljati dobrodošlicu svakom dobronamjerniku koji dolazi u grad.
U kontekstu širenja naselja i porasta broja stanovnika istakao je da je prirodna potreba da se grade novi vjerski punktovi. „Ne gradimo džamije da stoje, nego da služe stvarnim vjerskim potrebama muslimana“, poručio je. U ovom mikroprimjeru džemata Zalik, koji svesrdno i odgovorno afirmira zajedništvo i odgovornost, muftija je ukazao na potrebu pune odgovornosti svih bosanskohercegovačkih patriota prema državi i društvu. „Kao što je džemat pokazao sposobnost da organizira, finansira i realizira vlastite projekte, tako i svi društveni faktori moraju pokazati odgovornost prema državi Bosni i Hercegovini, njenom ustavnom okviru i budućnosti“, istakao je muftija, pozivajući sve aktere na društvenoj sceni na prevazilaženje uskih interesa i jačanje svijesti o općem dobru.
No, infrastrukturni razvoj Zalika, prema njegovim riječima, ne smije biti zatvoren u vlastite okvire. Kao najjači džemat u Hercegovini, Zalik ima i dodatnu odgovornost – brigu o džematima istočne Hercegovine: Nevesinju, Trebinju, Bileći i drugim mjestima iz kojih su se mnoge današnje džematlije Zalika doselile. Pozvao ih je da poseban senzibilitet pokažu prema džematu Rabrani u zaleđu Neuma. Na kraju je poručio da ovaj ramazanski zamah treba biti poticaj za nove projekte – duhovne, infrastrukturne, socijalne i kulturne. U džematu Zalik, naglasio je, postoji snaga, potencijal i organizacijska zrelost da odgovori na sve izazove koji su pred njim.
(Mostar Danas)
