U prisustvu velikog broja veterana odbrambeno-oslobodilačkog rata, članova porodica šehida i poginulih boraca te predstavnika javnog, vjerskog i političkog života, danas je kod spomen-obilježja poginulim pripadnicima Samostalnog bataljona “Nevesinje” u kampusu Univerzitetsko-sportsko-rekreativnog centra “Midhad Hujdur Hujka” obilježena 33. godišnjica formiranja ove ratne jedinice Armije Republike Bosne i Hercegovine, piše preporod.info.
Samostalni bataljon “Nevesinje” formiran je u najtežim danima agresije na Bosnu i Hercegovinu, 3. novembra 1992. godine.
Iz hercegovačkog kamena iznikla je snaga i odlučnost boraca koji su branili čast, slobodu i dostojanstvo domovine. Bataljon je djelovao u sklopu 4. korpusa Armije Republike Bosne i Hercegovine, učestvovao u odbrani Mostara, u akcijama deblokade grada, te u brojnim hercegovačkim i bosanskim operacijama.
Samostalni bataljon “Nevesinje” formiran je nakon što su brojni Nevesinjci, prognani s rodnog praga, pronašli utočište u Mostaru i priključili se Armiji Republike Bosne i Hercegovine.
– Tada smo, dolaskom u Mostar, vidjeli da imamo veliki broj Nevesinjaca – sigurno oko 80% vojno sposobnog stanovništva – koji su se uključili u Armiju. Uvidjeli smo da je potrebno da imamo svoj bataljon, da okupimo svoje ljude, jer cilj je bio da se vratimo u istočnu Hercegovinu, u naše Nevesinje. Tako smo se i organizovali i formirali Samostalni bataljon – naglasio je jedan od ratnih komandanata, Hamid Mutilović.
Tokom rata život su položila 114 borca iz Nevesinja, od čega 87 u odbrani Mostara, pet u Konjicu i 19 u Sarajevu i okolini. Prema dostupnim podacima, Nevesinje je u proteklom ratu izgubilo ukupno 509 svojih građana, što čini 16,2% ukupnog stanovništva, prema popisu iz 1991. godine.
– Kad govorimo o ukupnom stradanju nevesinjskog naroda, treba napomenuti da je Nevesinje dalo 509 žrtava u proteklom ratu – to je 16,2 posto. To je sigurno više i od Srebrenice, ali o tome se malo govori. O tome moramo pričati više. Mene zabrinjava kad čujem da se selektivno navode samo neki gradovi, koji jesu brojčano više stradali, ali pri tome treba dodati da smo mi procentualno jedna od opština koja je najviše stradala u proteklom ratu. Dvadeset i tri borca su dobila najveća ratna priznanja. Nažalost, nevesinjski borac je morao poginuti da bi bio odlikovan — svi su odlikovani posmrtno, izuzev jednog borca koji, nažalost, danas boravi u Americi jer nije pronašao okvir za svoj život u Mostaru i okolini – naveo je Mutilović.
Uprkos činjenici da su većini pripadnika bataljona “Nevesinje” u masovnim zločinima 1992. godine stradali najbliži članovi porodice, oni nikada nisu težili osveti, već pobjedi neprijatelja na bojnom polju.
Ilustrativan je primjer rahmetli Mirsada Mahinića, kojem je stradalo devet članova porodice, a koji je na kraju rata poginuo u vojnim operacijama na Treskavici.
Predsjednik Saveza udruženja boraca Patriotske lige Bosne i Hercegovine, general Armije RBiH Sulejman Vranj, podsjetio je na važnost kulture sjećanja i pamćenja, te govorio o aktuelnim izazovima, istakavši da se i danas, drugim metodama, pokušavaju ostvariti isti ciljevi koji su postojali tokom agresije.
– Naša je obaveza da nastavimo organizirati ovakve i slične manifestacije u Bosni i Hercegovini, i da ih omasovimo zbog naše omladine. Oni će, na kraju krajeva, nastaviti tamo gdje smo mi stali. Ovo je prilika da govorimo o našoj historiji koja se ne smije zaboraviti. Ona mora biti zapisana, jer onaj ko nema svoju historiju, ko je ne zna i ne tumači, teško može razmišljati o budućnosti – naglasio je Vranj.
Današnju političku stvarnost ocijenio je izuzetno izazovnom, jer je, kako je rekao, i dalje obilježena pokušajima ostvarivanja ratnih ciljeva drugim sredstvima.
– Ono što je danas vrlo vidljivo – ti se ciljevi i dalje provode, samo drugim metodama. Nije to više oružanim putem, nasiljem ili paljevinom, nego smišljeno, organizovano, političkim i diplomatskim sredstvima. Pogledajte kako pojedini negativni političari dolaze do svojih ciljeva novcem, kupovanjem ljudi koji su uticajni u svjetskim centrima moći – upozorio je Vranj.
Formiranje bataljona 1992. godine, prema riječima Ibrahima Kujana, predsjednika organizacionog odbora obilježavanja godišnjice, predstavljalo je trenutak kada su nevesinjski Bošnjaci jasno pokazali odlučnost da stanu u odbranu Republike Bosne i Hercegovine.
– Nevesinjci su tada organizirano, politički, vjerski i vojno, preuzeli odgovornost u odbrani Mostara i šireg područja – rekao je Kujan, naglasivši da simbolika bataljona leži u ispunjenju patriotske obaveze.
Tokom svečanog programa o okolnostima koje su vladale pred početak agresije na BiH i o ulozi MUP-a i jedinica Armije RBiH govorio je i Avdo Hebib, ministar unutrašnjih poslova RBiH u ratnom periodu.
Organizatori obilježavanja 33. godišnjice formiranja Samostalnog bataljona „Nevesinje“ izrazili su zadovoljstvo odzivom prisutnih i najavili da će se tradicija obilježavanja nastaviti i ubuduće. Na kraju programa proučena je dova šehidima, a brojne delegacije iz javnog i društvenog života polaganjem cvijeća i učenjem Fatihe odale su dužno poštovanje šehidima Nevesinjskog bataljona.
