Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine, odlučujući po zahtjevu federalnog premijera Nermina Nikšića, donio je presudu kojom je utvrđeno da član 74. Zakona o vodama Hercegovačko-neretvanskog kantona nije u skladu s Ustavom Federacije BiH. U središtu spora bio je član Zakona o vodama kojim HNK propisuje posebne “naknade od posebnog značaja” za korištenje vodnih dobara, uključujući naplate naknada za vodu koja se koristi za proizvodnju električne energije, piše Istraga.
U zahtjevu za ocjenu ustavnosti Nikšić je naveo da je Federacija već uredila pitanje voda i naknada kroz federalni Zakon o vodama iz 2006. godine, te da su vode kao prirodno bogatstvo dio zajedničke nadležnosti u kojoj federalno zakonodavstvo ima primat. Također je istakao da kantonalna odredba zapravo uvodi naknade koje se mogu smatrati koncesijskim, ali bez provođenja koncesionog postupka koji je propisan federalnim i kantonalnim zakonima.
Sud je u svom obrazloženju potvrdio Nikšićeve argumente i ustanovio kako nema jasnog ustavnog uporišta da HNK samostalno propisuje ovu vrstu prava i obaveza jer se radi o finansijskim pitanjima i prirodnim bogatstvima koja su predmet zajedničke nadležnosti.
„Utvrđuje se da član 74. Zakona o vodama Hercegovačko-neretvanskog kantona nije u skladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine“, stoji u presudi Ustavnog suda FBiH.
Sud naglašava da je Zakonom o koncesijama koji je donio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine utvrđen predmet regulisanja, te načini i uslovi pod kojima se domaćim i stranim pravnim licima mogu dodjeljivati koncesije za eksploataciju prirodnih resursa u oblastima koje su isljučivo u nadležnosti Federacije.
“Iz naprijed navedenog činjeničnog stanja proizilazi, da se voda iz vještačkih akumulacija Jablanica, Grabovica i Salakovac, koristi kao prirodno bogatstvo u komercijalne svrhe, bez ugovora o koncesiji, te da je Skupština Kantona u Zakonu propisala posebnu naknadu za korištenje vode iz koje proizilazi da ista ima prirodu koncesijske naknade koja se naplaćuje bez postojanja ugovora o koncesiji, odnosno bez valjanog pravnog osnova. Federacija Bosne i Hercegovine je u skladu sa Zakonom o vodama nadležna za upravljanje vodama I. kategorije u koje spadaju vještačke akumulacije Jablanica, Grabovica i Salakovac, te je s tim u vezi navedenim Zakonom propisala posebne vodne naknade koje se smatraju javnim prihodom i raspoređuju se kao takve, kao i naknadu koja se naplaćuje po osnovu Zakona o izdvajanju i usmjeravanju dijela prihoda preduzeća ostvarenog korištenjem hidroakumulacionih objekata”, navodi se u obrazloženju presude kojom se usvaja Nikšićev zahtjev.
Ustavni sud je zaključio da je “upravljanje vodama je strateški cilj svake države zbog ogromnog značaja ovog prirodnog bogatstva”, te da se “ova problematika se ne može uređivati na ovaj način, posebno ne propisivanjem posebne naknade kojom se kompenzira eventualno nepostojanje ugovora o koncesiji.”
Ova presuda u praksi znači da će Hercegovačko-neretvanski kanton ubuduće ostati bez značajnog dijela svog budžeta koji se svake godine prikupljao od naplate vodnih naknada. U kantonalnom budžetu samo za 2024. godinu planiran je utrošak skoro 9 miliona KM prihoda iz vodnih naknada, dok je očekivani prihod po ovoj osnovi iznosio oko 14 miliona maraka. To obuhvata prihode po osnovu sporne posebne naknade iz člana 74. Zakona o vodama koji je sud sada proglasio neustavnim, kao i sve druge namjenske vodne naknade koje je Kanton evidentirao u budžetu.
Presuda Ustavnog suda Federacije imat će ozbiljne implikacije i na investicione planove Vlade HNK vezane za hidroenergetske objekte, pa i na poslovanje elektroenergetskih kompanija. No, te posljedice neće biti samo ekonomske, nego i političke, posebno kada je riječ o odnosima unutar Vlade HNK koju trenutno čine tri stranke – SDP, SDA i HDZ BiH, ali i na federalnom nivou vlasti. Da su u Vladi HNK već ozbiljno narušeni odnosi između SDP-a i HDZ-a pokazalo se prije desetak dana, kada je Tužilaštvo HNK formiralo predmet nakon izjave Nermina Nikšića da se za zaposlenje u MUP-u HNK navodno plaćaju desetine hiljada maraka.
„Dobio sam prijavu kako ljudi u HNK-u, u kantonalnoj upravi policije traže 10.000 maraka za zapošljavanje policajca i 20.000 maraka za mlađeg inspektora. Jedan čovjek nije imao, drugi je imao i rekao sam, hoćete li ovo provjeriti“, kazao je Nikšić.
Nikšićeve izjave je HDZ-ova premijerka HNK Marija Buhač nazvala „šokantnim” i potpuno neargumentovanim, te javno upitala zašto premijer nije prijavio navodnu korupciju ako već ima neka saznanja o tome.
„Premda je gospodin Nikšić u svom TV nastupu rekao da iznesenim tvrdnjama nije nikoga naciljao, nema sumnje o tome da je otrovna strelica ispaljena. Međutim, ostaje nejasno kojom ju je pobudom ispalio prema Vladi HNK-a u kojoj je njegova stranka dio vladajuće koalicije. Ta koalicija u HNK-u funkcioniše na nivou razumijevanja, konsenzusa i usaglašenosti, zasnivajući sve svoje odluke na slovu i duhu zakona“, kaže Buhač.
Presuda Ustavnog suda FBiH po kojoj će HNK ostati bez prihoda od koncesija dodatno je zaoštrila već poljuljane političke odnose na relaciji SDP-HDZ, a u tom kontekstu bit će zanimljivo vidjeti hoće li Nikšićevi koalicioni partneri iz Trojke podržati premijera kada je u pitanju raspodjela prihoda od vodnih dobara ili će ostati neutralni. U posebno nezgodnoj situaciji mogao bi se naći predsjednik NiP-a Elmedin Konaković, koji po svaku cijenu želi održati kooperativne i “pragmatične” odnose sa Draganom Čovićem i HDZ-om.
U odnosima sa partnerima iz Trojke Nikšiću u prilog ne idu ni sve glasnije spekulacije o planovima o navodnoj koaliciji SDP-a i SDA iduće godine. Federalni ministar unutrašnjih poslova Ramo Isak jučer je u intervjuu za Face TV rekao kako je prisustvovao sastancima na kojima, kako tvrdi, „SDA vrši pritiske na sve moguće ljude da nađu načina kako da ubijede Nikšića da im obeća da će sljedeći mandat biti s njima u vlasti.“ Ono što je za sada izvjesno je da će navedena presuda Ustavnog suda Federacije u kojoj se odučivalo po zahtjevu premijera Nikšića dovesti do otvaranja novih pravnih i političkih rasprava o upravljanju prirodnim bogatstvima i podjeli nadležnosti između Federacije i kantona u kompleksnom ustavnom okviru Bosne i Hercegovine.
(Mostar Danas)
