Evropska unija je 2003. godine na sumitu u Solunu, održanom u grčkom primorskom gradu, obećala bolju budućnost Balkanu, uključujući Bosnu i Hercegovinu. Tada je EU izrazila podršku “evropskoj perspektivi zapadnobalkanskih zemalja”, postavljajući temelje za potencijalnu integraciju tih zemalja u Uniju.
Usklađivanje s evropskim standardima
Na osnovu toga, postjugoslovenskim državama bio je ponuđen okvir za pristupanje EU, s nadom da će kroz reforme usklađivati svoje zakonodavstvo s evropskim standardima. Reforme su trebale biti nagrađivane – prvo viznim olakšicama, zatim kandidatskim statusom, pregovorima o pristupanju, i konačno, punim članstvom, piše Foreign policy a prenosi Stav.
Međutim, 22 godine kasnije, Bosna i Hercegovina nije ostvarila značajan napredak u implementaciji potrebnih reformi, a pregovori o pristupanju EU nisu ni započeti. Bosanski put ka članstvu postao je nerealističan i kontraproduktivan. Politika “približavanja EU” omogućila je političarima u Bosni da izbjegnu odgovornost za unaprijeđenje svakodnevnog života građana, često prikazujući svaki birokratski korak kao značajan iskorak prema članstvu, iako su ti koraci, u nekim slučajevima, zapravo ugrožavali demokratske temelje države. U ovoj situaciji, možda je najbolje da Bosna napusti nerealističnu težnju ka članstvu u EU i okrene se vlastitom razvoju koristeći postojeće resurse. Ovakav pristup donosi dvije ključne prednosti.
Prvo, obustava procesa pristupanja EU bi javnosti i biračima u Bosni jasno saopćila da je punopravno članstvo u EU u doglednoj budućnosti gotovo nemoguće. Trenutni politički sistem, koji ometa ozbiljne reforme, kao i promjena u političkoj dinamici same EU, čine članstvo nedostižnim. Takav korak bi omogućio razbijanje iluzija da će EU biti “spas” za Bosnu i njene građane.
Postavljanje ciljeva
Drugi ključni cilj bio bi omogućiti bosanskim donosiocima odluka i građanima da se fokusiraju na poboljšanje svakodnevnih životnih standarda, umjesto da se stalno bave ispunjavanjem zahtjeva EU za pristupanje. To bi otvorilo prostor za ozbiljnu refleksiju o tome koje EU podržane reforme stvarno donose dugoročnu korist Bosni, a koje su više u interesu političkih elita ili Brisela nego u skladu sa stvarnim potrebama zemlje.
Dugoročno gledano, razjašnjenje nerealnih očekivanja od EU bilo bi ključno za napredak Bosne. Političari su godinama prebacivali odgovornost za vlastite izazove na EU, umjesto da se suoče sa unutrašnjim problemima. Ovaj pristup odvratio je pažnju od ključnih pitanja kao što su visoke cijene hrane, stambeni troškovi i rast komunalnih usluga. Umjesto da se fokusiraju na rješavanje tih svakodnevnih problema, političari su održavali lažnu nadu da će EU riješiti ove izazove.
Bosni je potrebna jasnija i realističnija vizija razvoja. Nastavljanje procesa pristupanja EU u trenutnom obliku više nije održivo, jer ne donosi konkretne promjene koje bi mogle poboljšati životne uvjete građana. Umjesto toga, potrebno je preusmjeriti fokus na interne resurse i kapacitete za razvoj, koji će omogućiti stvaranje održivog ekonomskog i političkog okvira za građane. Bosna bi tako mogla krenuti na put stvaranja boljeg, samosvjesnijeg i održivog društva, bez oslanjanja na iluzije o brzom članstvu u EU.
Okretanje vlastitim kapacitetima
Iako je članstvo u NATO-u i dalje ključan vanjskopolitički prioritet, proces pristupanja EU, s obzirom na trenutne okolnosti, više ne bi trebao biti glavni cilj. Sjedinjene Američke Države mogu nastaviti pružati Bosni potrebnu sigurnost i stabilnost unutar NATO-a, čime bi se osigurala dugoročna stabilnost Balkana, bez potrebe za ubrzanim i nerealnim članstvom u EU.
Zaključno, prihvatanje stvarnosti da je članstvo u EU trenutno nedostižno za Bosnu moglo bi otvoriti put za ozbiljan unutrašnji politički dijalog. Ovaj korak bi omogućio Bosni da se okrene vlastitim kapacitetima za rješavanje unutrašnjih problema i unapređenje kvaliteta života, stvarajući temelje za stabilnost i prosperitet na temelju realnih mogućnosti. Bez nerealnih očekivanja, Bosna bi mogla krenuti ka stvaranju boljeg, samosvjesnijeg i održivog društva, koristeći resurse koje već posjeduje.
(MostarDanas)
